Onaj tko se oda prosjačenju, platit će novčanu kaznu od 50 do 200 njemačkih maraka u kunskoj protuvrijednosti ili će pak 30 dana provesti iza zatvorskih rešetaka

Mnogo je lakše davati negoli primati, te je upravo zato često teško ne pomoći čovjeku ili ženi s bebom u naručju koja prosi novac za kruh i mlijeko. Kao nuspojava krize i rastuće nezaposlenosti, raste i broj onih koji se, pritisnuti neimaštinom, odaju prosjačenju, no mnogo je veći broj 'profesionalnih' prosjaka koji na svoje 'radno mjesto' nerijetko dolaze u luksuznim automobilima.

U vojsku lažnih prosjaka nerijetko se regrutiraju i čitave obitelji s djecom. Iako često plaćaju kazne za prosjačenje, koje se kreću od 200 do 800 kuna, biznismeni u dronjcima ipak svaki dan napune svoje novčanike s nekoliko stotina kuna koje im udijele sažaljivi građani. Policija upozorava - ne potičite prosjačenje dajući novac, već takve slučajeve odmah prijavite. Prošle je godine javnost šokirala priča o prosjakinji-profesionalki iz BIH koja nije mogla registrirati svoj Mercedes sve dok nije platila prekršajnu kaznu za prosjačenje koja se u susjednoj državi kreće od 800 do 4800 kuna.

Poslije rata, broj prosjaka u regiji alarmantno se povećao. U Srbiji se prosjačenjem bavi na tisuće maloljetnika, od kojih, prema nekim podacima, polovina ima između 10 i 14 godina, dok je čak 45 posto djece prosjaka u dobi od jedne do 10 godina. S vojskom prosjaka muku muče i na području Kantona Sarajevo gdje je čak i Vlada prije dvije godine formirala tim za suzbijanje prosjačenja. No, to je samo jedan u nizu slučajeva u kojima su prosjaci nerijetko mnogo imućniji od onih koji im iz samilosti daju novac. Obučeni u dronjke, često i s posuđenom djecom u naručju, profesionalni prosjaci najčešće operiraju po gradskim ulicama, trgovima, parkovima te željezničkim i autobusnim kolodvorima, no sve češće zvone i na vrata te, po uvježbanom scenariju, kukajući nad svojom nesretnom sudbinom, traže novac.

Broj prekršaja prosjačenja, pri čemu osoba svoje materijalne prilike lažno predstavlja kao teške te traži milostinju u novcu ili drugim stvarima, iz godine u godinu varira. Od 2004. do 2008. godine na području Hrvatske zbog odavanja prosjačenju podneseno je 2 211 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, optužni su prijedlozi podneseni protiv 2.412 prekršitelja, među kojima je i 185 maloljetnika. Ipak, može se pretpostaviti da je broj osoba koje žive od prosjačenja mnogo veći od evidentiranog.

'Tijekom prošle 2011. godine utvrđena su 342 takva prekršaja od kojih je velika većina počinjena na ulicama, trgovima i drugim javnim otvorenim prostorima. Evidentirano je ukupno 360 osumnjičenih osoba, od čega 184 muškarca i 176 žena. U ukupnom broju počinitelja bilo je devet maloljetnika te 74 povratnika. U siječnju ove godine utvrđeno je 25 takvih prekršaja', stoji u priopćenju koje smo dobili iz MUP-a. Dobra je ipak vijest što u prvom mjesecu ove godine u prosjačenju nije zatečen nijedan maloljetnik. Prosjaci krše članak 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te se protiv njih pokreće prekršajni postupak, a ostaju i bez novca koji su zaradili obmanjivanjem građana.

'Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira opisani su prekršaji kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih tijela i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državna tijela ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim Zakonom. Jedan od takvih prekršaja je i prosjačenje, koje je kao inkriminacija uz skitnju, navedeno u članku 11. spomenutog Zakona', pojašnjavaju u priopćenju iz MUP-a.

Kako navode iz MUP-a, onaj tko se oda prosjačenju i skitnji, platit će novčanu kaznu od 50 do 200 njemačkih maraka (zakonska odredba koja nije izmijenjena s nestankom njemačke marke iz platnog prometa) u kunskoj protuvrijednosti ili će pak 30 dana provesti iza zatvorskih rešetaka. Uhvaćenima u prosjačenju može biti izrečena i zaštitna mjera udaljenja s područja grada ili općine na kojem prosjače u trajanju od 30 dana do šest mjeseci. Upravo je ta mjera, odnosno zabrana posjećivanja područja grada Pleternice, prije nekoliko dana izrečena i 65-godišnjaku iz Petrinje koji je obilazio kuće te prosio novac lažno prikazujući svoje teško imovinsko stanje.

Osim prosjaka, propisanu novčanu kaznu platit će i roditelji ili skrbnici koji svoju djecu ili štićenike potiču na prosjačenje. Osim prekršajne odgovornosti, roditelji, posvojitelji i skrbnici koji zanemaruju svoje dužnosti zbrinjavanja ili odgoja djeteta mogu biti i osumnjičeni i za počinjenje kaznenog djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe za što je zapriječena kazna i do pet godina zatvora.

Dok su prevaranti lažnim predstavljanjem tjelesnih nedostataka i prikazivanjem teškog osobnog stanja na prosjačenju razvili pravi biznis od kojega lagodno žive, ne treba sve one koji traže pomoć trpati u isti koš. Ima, nažalost, i onih koji mole novac zbog doista bezizlaznih materijalnih prilika u kojima su se našli. U takvim se slučajevima, ističu iz MUP-a, ne bi radilo o spomenutom prekršaju, no i takvi su slučajevi ipak podložni provjeri.

Kako bi se broj prekršaja prosjačenja smanjio, policijski službenici usko surađuju s centrima za socijalnu skrb, državnim odvjetništvima i drugim nadležnim institucijama, no od presudne je važnosti i suradnja s građanima. Kako bi se prosjačenju stalo na kraj, iz MUP-a mole građane da prosjacima ne daju novac jer ih tako potiču da i dalje na taj način dolaze do zarade te da slučajeve prosjačenja odmah prijave policiji.