Propisane normative moraju zadovoljavati i gradski i privatni vrtići tako da velike razlike u njihovoj prehrani gotovo da i nema

Više masnoća, manje ugljikohidrata, kvalitetnije vrste mesa kojima se smanjuje količina i zamjenjuju ih sirevi, jaja i soja – dio je normativa za planiranje prehrane predškolske djece donesene u Hrvatskoj još 2007. Iako je od tada prošlo nekoliko godina, čini se da još uvijek ima mjesta za poboljšanje prehrane toliko bitne za razvoj djece posebno u predškolskoj dobi.

'Uvijek postoji mogućnost poboljšanja u izboru namirnica u planiranju obroka, naročito pri izboru nemasnog purećeg i pilećeg mesa umjesto masnijeg svinjskog mesa, preferirajući jušne obroke ili na saft, izbjegavajući prženje', rekao je mr. sc. dipl. ing Dario Lasić, voditelj Laboratorija za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane Zavoda za javno zdravstvo 'Andrija Štampar', koji četiri puta godišnje provode inspekciju hrane u zagrebačkim vrtićima.

Propisane normative moraju zadovoljavati i gradski i privatni vrtići tako da velike razlike u njihovoj prehrani gotovo da i nema, što potvrđuju i iskustva roditelja, potencijalne poteškoće imaju samo oni s posebnim zahtjevima. 'Bili smo dosta skeptični kakve će kvalitete biti hrana s obzirom na to da smo dijete upisali u gradski vrtić, no ugodno smo iznenađeni', izjavila je mama Petra dodavši kako je jedino među nekim roditeljima čula zamjerke da vegetarijanci nisu baš zadovoljni onime što im se nudi.

Iako u Gradskom uredu za obrazovanje, kao i privatnim vrtićima s kojima smo kontaktirali tvrde kako roditelji mogu tražiti posebnu prehranu za svoje dijete i to će im biti omogućeno, nije u svim slučajevima tako.

'Nismo uspjeli dobiti mjesto u gradskom vrtiću, ali smo se nadali da ćemo upisom u privatni barem dobiti mogućnost izbora, no kad nas je, čini se, vegetarijanski obrok u biti regularni obrok iz kojeg je maknuto meso, što, naravno, ni u kom slučaju ne zadovoljava nutricionističke potrebe djeteta', požalili su se roditelji četverogodišnje Lee koji joj obroke pripremaju kod kuće.

Mliječni proizvodi nikako ne bi smjeli biti 'light' proizvodi sa 0,9 posto, nego s barem dva i polposto mliječne masti, upozorava mr. sc. Dario Lasić sa Zavoda 'Andrija Štampar'. Uza salate i riblje obroke, najbolje bi bilo posluživati maslinovo ulje umjesto rafiniranih, a u pripremi kolača obavezno integralno brašno, zaključio je Lasić.