Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata godišnje zaprimi preko tisuću pritužbi ogorčenih pacijenata koji se žale na loše postupanje liječnika, na bahatost, prostačenje pa čak i konzumiranje alkohola u radno vrijeme. Žrtve liječničkih pogrešaka nerijetko tuže bolnice, no iscrpljujući sudski postupci nerijetko se pretvaraju u višegodišnju trakavicu u kojoj ponovno trpi zdravlje.

Jedan od rijetkih primjera u kojemu je pojedinac, slikovito rečeno, pobijedio sustav je slučaj udovca Zdravka Bosanca iz Kutjeva. On je nedavno, nakon punih devet godina borbe, dobio pravnu bitku protiv Doma zdravlja Požeško-slavonske županije zbog tragične smrti svoje supruge Ivanke. Nesretna je žena preminula nakon operacije krajnika zbog nemara liječnika Hitne pomoći koji nije odgovorio na poziv u pomoć. Prema pravomoćnoj presudi, koja je nedavno stigla sa Županijskog suda, Dom zdravlja Požeško-slavonske županije i Požeško-slavonska županija kao osnivač te zdravstvene ustanove, dužni su Zdravku Bosancu platiti milijun i 800.000 kuna odštete. Utvrdili se pak da postoji osnova za individualnu odgovornost, pokrenut će se i postupak protiv liječnika koji je učinio propust.

Za razliku od tragičnog slučaja pacijentice iz Kutjeva koji je rezultirao pravomoćnom sudskom odlukom u korist tužitelja, na zagrebačkome Općinskom kaznenom sudu trojica liječnika zagrebačke bolnice Sveti Duh koje se teretilo za nesavjesno liječenje, odnosno smrt rodilje Dragice Ivankić i njezina djeteta u siječnju 2002., u ponedjeljak su nepravomoćno oslobođena optužbi.

Koliko je tužbi hrvatskih građana do sada podneseno protiv zdravstvenih ustanova? Koliko su teške parnice koje se vode? Koliko je slučajeva riješeno u korist tužitelja te koliko su milijuna kuna, na ime odšteta za nesavjesno liječenje i liječničke pogreške, do sada isplatile hrvatske bolnice i Domovi zdravlja?

Odgovore na sva ta pitanja pokušali smo dobiti u Ministarstvu zdravlja, no bezuspješno. Uputili su nas na DORH gdje nam je pak priopćeno da podatke o ukupnom broju podnesenih tužbi ne daju u javnost. Iz Liječničke komore su nas uputili da se za tražene informacije obratimo zdravstvenim ustanovama koje pak svoje interne statistike čuvaju kao poslovnu tajnu.

Jedini konkretan podatak dobili smo od Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata u kojoj godišnje zaprime oko tisuću pritužbi pacijenata.

"Mi smo jedini koji imamo ikakve podatke o pritužbama pacijenata i tijekom proteklih 14 godina rada udruge redovito imamo preko tisuću pritužbi godišnje. Prema našim podacima četrdesetak pritužbi moralo bi svake godine završiti na sudu, no podaci iz sudske prakse, koliko nam je dostupno znati, govore o svega nekoliko slučajeva godišnje. Imamo izravnih dojava kako se neki sporovi vode već preko 20 godina iako bi i vrapci na krovu znali napisati rješenje i nakon par ročišta. Vode se sporovi koji prozivaju stručno medicinsko osoblje.

DORH ne poduzima ništa bez mišljenja strukovne komore, no nitko nam nije objasnio kako je moguće pitati ijednu komoru da izravno optuži svojega člana kada je ista osnovana zato da ih brani. To je pitanje koje može riješiti samo demokratska vlast, no takvu do sada nismo imali, a je li ova takva još ne možemo reći", rekla je za tportal predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, mr. sc. Đula Rušinović-Sunara, dr. med.

Iz Hrvatske liječničke komore dobili smo odgovor na pitanje kakve se sve mjere mogu izreći liječniku koji je pravomoćnom sudskom presudom proglašen krivim.

"Sukladno odredbi članka 8. Zakona o liječništvu, liječnika, koji je pravomoćnom sudskom presudom proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela, može se, s obzirom na važnost i prirodu ugroženog dobra ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena, smatrati nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti. Postupak za utvrđivanje nedostojnosti liječnika provodi Časni sud Komore u skladu s odredbama Pravilnika o disciplinskom postupku Hrvatske liječničke komore. Liječniku koji je proglašen nedostojnim, Časni sud može izreći disciplinsku mjeru privremenog ili trajnog oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licence). Također, ovisno o vrsti kaznenog djela i posljedici koju je imalo, nedostojnom liječniku odobrenje za samostalan rad (licenca) može se privremeno ili trajno ograničiti s obzirom na opseg i vrstu poslova kojima se liječnik smije baviti", stoji u odgovoru koji potpisuje prim. Hrvoje Minigo, dr. med., predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Na pitanje koji su najčešći razlozi zbog kojih se nezadovoljni i ogorčeni pacijenti obraćaju udruzi te zbog čega se najčešće odlučuju na tužbu protiv bolnice ili Doma zdravlja, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata dala nam je iscrpan odgovor.

"Kada se radi o liječnicima obiteljske medicine, pacijenti se najčešće žale na neprimjereno ponašanje, prostačenje, na to da liječnik pije, bahati se, ne dolazi na vrijeme na radno mjesto, bavi se politikom pa nema vremena za pacijente, vidno i nesuzdržano diskriminira ili pak verbalno prijeti po nacionalnoj osnovi te o problemima pacijenata priča izvan ordinacije. Prijavljen je i slučaj liječnika koji ne poznaje dovoljno hrvatski jezik te ne može obavljati svoj posao jer pacijenti s njim ne mogu komunicirati", otkriva dr. Rušinović Sunara.

Najčešće pritužbe na račun liječnika specijalista odnose se na pokušaje prikrivanja nepravilnosti u liječenju, otpuštanje na kućnu njegu bez jasnih uputa ili bez otpusnog pisma. Pacijenti nerijetko trpe i zbog slabe ili nikakve komunikacije između bolničkih liječnika i liječnika obiteljske medicine. Česte su pritužbe na potpuno nejasne liste čekanja koje ne sadrže podatke razumljive pacijentu. Ono što također zabrinjava jest podatak da su u udruzi zaprimljene i pritužbe pacijenata koji su uključeni u klinička ispitivanja na nezakonit način. Ima slučajeva kada su njihovi potpisi za pristanak dobiveni na nepravovaljan način ili su pak krivotvoreni.

Evidentirane su i pritužbe ogorčenih pacijentica zbog neprimjerenog ponašanja odabranog ginekologa, grubosti pri pregledu, vrijeđanja na nacionalnoj osnovi, ali i seksualnog napastovanja na razne načine, a prijavljena su čak i silovanja za vrijeme pregleda.

"Tijekom četrnaest godina rada s pritužbama pacijenata Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata je u nebrojeno navrata izvijestila i upozorila nadležne institucije o vrlo čestom kršenju ljudskih prava korisnika zdravstvenih usluga, ali i o ozbiljnim kaznenim djelima koja gotovo u cijelosti ostaju čak i izvan bilo kakve službene evidencije. Strah od različitih vrsta 'odmazde', kojeg navode osobe koje su prijavile djela Savjetovalištu za pacijente, vrlo je opravdan.

Naime, čak i kada smo im pomogli da poduzmu nešto u smislu prijavljivanja navedenih kaznenih djela, nije bilo učinkovite procedure niti volje institucija da doista takve pritužbe provjere, a kamoli riješe. Događalo se čak da se pojedincima, u Zagrebu i Osijeku, izravno prijetilo kako neće više moći ni ući u određene zdravstvene ustanove, a što je još jedno ozbiljno kazneno djelo prijetnje koje ujedno, za bolesne osobe, predstavlja i ucjenu životom i zdravljem. Naš je stav kako se ovo treba hitno rješavati, jar ako nema učinkovitog rješavanja žalbi i pritužbi onda nema ni prava. O tome govorimo punih 14 godina, no nitko ne reagira", upozorava dr. Rušinović Sunara.

Naglašava da će se u bliskoj budućnosti sustav zdravstva morati demokratizirati i omogućiti onima koji ga plaćaju da imaju mehanizme kontrole i istinskog nadzora nad tim sustavom, što, kako tvrdi, neće biti moguće bez neovisnih stručnjaka profesionalaca. Rušinović Sunara naglašava da udruga za promicanje prava pacijenata želi pomoći novom ministru zdravlja da konačno počne rješavati ono od čega su, kako ističe, "njegovi kolege do sada bježali".

Zbog čitavog niza otvorenih pitanja na koja što hitnije treba pronaći adekvatne odgovore, predstavnici Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata za 25. travnja imaju zakazan razgovor s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem nakon čega je, kažu, ministar na potezu.