Izravna ušteda nastala ukidanjem papirnatih recepata i uputnica u prošloj godini procijenjena je na 2,5 milijuna kuna

Trećina hrvatskih bolnica slabo je ili nikako informatizirana, no inovacijama u e-zdravstvu Hrvatska je i u svijetu prepoznata, rečeno je na drugom po redu okruglom stolu kojeg su, u sklopu projekta ‘Analiza zdravstvenog sustava’, organizirali financijsko-poslovni mjesečnik Banka i Ekonomski institut iz Zagreba.

‘Primarna zdravstvena zaštita povezana je u sustavu e-zdravstva, e-recepti u više od 4.800 ordinacija i najmanje 1.100 ljekarni funkcioniraju, baš kao i e-uputnice. Ostalo je, između ostalog, riješiti problem e-kartona i e-naručivanja’, istaknuo je na okruglom stolu, održanom u Hrvatskoj obrtničkoj komori, Siniša Varga, v.d. ravnatelj HZZO-a.

Na tom je tragu Zvonimir Pavić, Vargin pomoćnik zadužen za informatičku tehnologiju, iznio podatak kako je izravna ušteda nastala ukidanjem papirnatih recepata i uputnica u prošloj godini procijenjena na 2,5 milijuna kuna. Projekcije govore da se, zajedno sa svim drugim troškovima, može uštedjeti i dvostruko, pa i trostruko. Samo je prošle godine izdano 40 milijuna e-recepata.‘Smanjuje se i broj neispravnih recepata, ali i broj zaposlenih u HZZO-u. Uvođenje elektronskih kartona i naručivanja, ali i povezivanje bolnica donijet će nove uštede, kao i bolje rezultate u zdravstvu’, najavio je Pavić.

Predsjednica uprave Ericssona Tesle, Gordana Kovačević navela je i podatak da je Hrvatska među najnaprednijim državama u području e-zdravstva, odnosno među 25 u svijetu. Istaknula je i da taj sustav donosi dva sata dnevno više liječnicima i sestrama. ‘Potpunim uvođenjem sustava e-zdravstva, liste čekanja bit će smanjene na prihvatljivu mjeru, povećat će se kvaliteta zdravstvenih usluga te otvoriti mogućnosti telemeteringa i zdravstvenog turizma’, rekla je Gordana Kovačević, čelnica tvrtke koja je glavni parnter hrvatskom zdravstvu kad je informacijski sustav u pitanju.

Upozorila je i na podatak po kojem su mogući ključni čimbenici eventualnog neuspjeha - ljudski faktor i složenost zdravstvenog sustava, s čime se, posebice sa zamjerkama medicinskom osoblju, tijekom diskusije nisu složili ni sindikalistica Spomenka Abveršek ni Mario Malnar, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. ‘Cijeli je sustav zbog hitrosti krenuo i pogrešnim smjerom, ali smo stvari ispravili u hodu. Nužno je izbjeći sve nesporazume zbog kojih pacijenti pate, a e-zdravstvo ustrojiti ne kao sustav za kontrolu i kažnjavanje liječnika, nego za poboljšanje zdravstva’, poručio je Mario Malnar.

Za podizanje digniteta i statusa liječnika u hrvatskom društvu, ali i izmjeni sustava vrijednosti u kojem zdravstveni djelatnici, i ne samo oni, neće biti podcijenjeni i potplaćeni, založio se i Ivica Mudrinić, predsjednik uprave T HT-a. Istaknuo je da u hrvatskom zdravstvu, ali i ICT sustavu, postoje znanje, kvaliteta i potencijal, ali to samo treba znati iskoristiti.

Po podacima Euro Health Consumer Indexa, istraživanja koje pokazuje indeks zdravstvene zaštite i čije je rezultate predstavila Maja Vehovec s Ekonomskog instituta Zagreb, Hrvatska je sa 627 od mogućih 1.000 bodova u ‘zlatnoj sredini’. Izraženo je očekivanje da će na skorom predstavljanju rezultata za ovu godinu Hrvatska uznapredovati, posebno na području prava i informiranosti pacijenata te informatiziranju zdravstva.