Ne živi se za '91, ali ona je tu, u nama

Prošlo je više od dvadeset godina od početka Domovinskog rata, a ostala su mnoga bolna ljudska pitanja s kojima se svakodnevno nose obitelji nestalih, obitelji ubijenih civila, majke nevino ubijene djece, zatočenici srpskih logora, žene žrtve silovanja, prognanici čije su kuće bile razorene, stradali od mina, žrtve koje su pojedinačno ili unutar skupine pretrpjele štetu koja uključuje fizičku ili mentalnu povredu, emotivnu patnju, materijalni gubitak ili ozbiljnu povredu njihovih temeljnih ljudskih prava.

Civilna žrtva rata je osoba koja je tijekom rata pretrpjela fizička i/ili mentalna oštećenja, emocionalna oštećenja i/ili povredu ljudskih pravaO civilnim žrtvama rata u Gradskoj knjižnici Zadar održana je javna tribina, koju su organizirali Udruga Žene u Domovinskom ratu - Zadar, Udruga Civilnih stradalnika Zadarske županije, HVIDRA Zadar, UMDDR Zadarske županije, Udruga SG SOD „Damir Tomljanović-Gavran", te Udruga veterana Vojne policije sudionika Domovinskog rata Zadarske županije.

''Domovinski rat križ je koji svi mi nosimo, samo je pitanje na koji način smo sve to posložili u svojoj glavi. Pomignula mi je majka, otac i sestra su bili ranjeni, ja sam ostao potpuni invalid. No, potporom obitelji, svakodnevnim liječenjem, uspio sam, živim zdravo, normalno. Ne živim za '91 iako je ona svaki dan tu, u meni, svaki se misec sitim, odem na groblje, zapalim sviću. Moram živjeti dalje. Da sam drugačije postavio stvari u glavi, ne bi bio ovdje,'', kazao nam je Hrvoje Vrkić, civilna žrtva Domovinskog rata.

''Prošlo je dva desetljeća, a civilne žrtve rata jako se malo spominje. Treba reći da civilni branitelj za isto tjelesno oštećenje nema invalidninu, nadam se da će se to promijeniti ulaskom u Europsku uniju. Žalosno je kako danas žive žrtve rata. Materijalno nije toliko ni bitno, oni su - obezvrijeđeni. Političarima su interesantni samo na dane sjećanja. Ipak, moram pohvaliti pojedine općine koje se dostojanstveno prisjećaju svih stradalnika Domovinskog rata'', kazala je Ljubica Krcić, predsjednica Udruge CSDRZŽ.

Problemska koordinatorica Dokumente, Centra za suočavanje s prošlošću, Emina Bužinkić, kaže kako se sve više javlja potreba za organizacijom ovakvih skupova. Ključni je razlog ovoga nastojanja iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava.

Documenta zajedno s Centrom za mir i Građanskim odborom za ljudska prava prati suđenja za ratne zločine i sastavlja Izvješće.