Vlada je s današnje sjednice u Saboru uputila dva zakona koja bi trebala predstavljati početak borbe s kompliciranom i zamornom administracijom. Zakonom o osobnim imenima bit će nam lakše i jednostavnije mijenjati koliko god imena i prezimena želimo, dok je Zakon o državnim maticama napokon pojednostavio baratanje rodnim listovima i drugim dokumentima.

Tko se još nije zapitao koju logiku crpi odredba da gotovo svaka ustanova od građana traži rodni list - ali ne stariji od šest mjeseci? Novi Zakon o državnim maticama to bi od sljedeće godine trebao promijeniti, pa bi moralo postati svejedno koliko vam je rodni list star, ali će zato građani odgovarati za točnost podataka u dokumentu. Ako podaci ne budu točni, platit će kaznu od 500 kuna!

Postojeći Zakon o državnim maticama donesen je 1993. godine, a odnosi se na evidencije o osobnim stanjima građana, odnosno o upisima činjenica rođenja, sklapanja braka i smrti. Kako su se evidencije tada vodile ručno, a danas se suočavamo s informatizacijom uprave, stari principi počinju gušiti građane i upravu.

U matičnim uredima u Hrvatskoj u informatičke baze upisano je 26.952.129 upisa, a u knjigama je još 30.857.860 upisa, što znači da je 87,34 posto podataka o građanima već u digitalnom obliku. S obzirom na ove podatke, stekli su se uvjeti da se u potpunosti napusti ručno vođenje državnih matica te da se ubuduće vode isključivo u elektroničkom obliku premda temeljni spisi i dalje ostaju u papirnatom obliku (prijava o rođenju, potvrda o smrti, presuda o razvodu braka...).

Zakon također donosi odredbu prema kojoj, kod upisa djeteta, ne trebaju oba roditelja biti prisutna kod matičara, nego se matičaru samo treba donijeti medicinska dokumentacija koja potvrđuje tko je djetetova majka. Skraćuje se rok prijave osobnog imena djeteta na 30 dana od rođenja jer se pokazalo da je rok od dva mjeseca predug.

Novost koja će uvelike olakšati skupljanje papirologije mnogim građanima je i odredba prema kojoj ćemo isprave iz državnih matica (rodni list itd.) moći izvaditi u bilo kojem gradu, neovisno o mjestu upisa.

Zakon o osobnom imenu omogućava da građani, umjesto samo dva imena i prezimena, imaju neograničen broj imena. Također, pojednostavljuje se promjena imena, a djeca kojima roditelji ne nadjenu ime u roku od 30 dana nakon rođenja - ime djetetu upisuje centar za socijalnu skrb. Tko se ne koristi svojim imenom u pravnom prometu, može biti kažnjen iznosom od 3.000 do 4.500 kuna.