Političar ne mora ni znati da je u sukobu interesa. Mogu ga drugi dovesti u tu situaciju bez njegova znanja. To nije uvijek kazneno djelo, smatra šef Sabora

Za razliku od privatnog sektora koji je u četiri godine krize izgubio približno dvjesto tisuća radnih mjesta, javni je sektor i na lokalnoj razini prednjačio u zapošljavanju. Institut za javne financije navodi da se tijekom krize broj zaposlenih u općinama, gradovima i županijama povećao 15 posto, a njihovi izdaci za plaće skočili su 26 posto, za punu milijardu kuna!, piše vecernji.hr

Lokalne su vlasti od kraja 2007. do kraja 2011. zaposlile više od 5 tisuća novih činovnika a da pri tome nije došlo do promjena u broju općina ili njihovih ovlaštenja. Prošle su godine, primjerice, lokalne vlasti zaposlile 1107 novih radnika! Među županijama, prve su na listi Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Karlovačka županija, koje su povećale broj zaposlenih dva do tri puta. Ličko-senjska županija imala je jednog zaposlenog manje nego 2007. godine, ali su njihovi izdaci za plaće 41 posto viši. Općine Dugopolje i Poličnik gotovo su ih udvostručili.

Institut za javne financije navodi da su podatke za analizu koristili iz proračunskih izvješća koja lokalne jedinice dostavljaju Ministarstvu financija. Kriza nije zaobišla ni lokalne proračune, ali oni su probleme koje im je stvorio pad prihoda uglavnom rješavali tako što su rezali sve druge obveze osim onih za plaće. U četiri godine lokalci su zaposlili 5350 novih radnika, a ukupni izdaci za plaće skočili su im - sa 3,76 milijardi kuna s kraja 2007. godine na 4,74 milijarde kuna potkraj 2011. godine.

Za razliku od Hrvatske, gdje kriza nije utjecala ni na radni status ni na primanja na lokalnoj razini, Institut za javne financije navodi da su se mnoge zemlje širom Europe prilagođavale okolnostima tako što su skraćivale radni tjedan, zamrzavale ili smanjivale plaće, a samo su Irska i Danska i otpuštale radnike, što na dulji rok može biti i štetno jer se gube stručni i kvalitetni ljudi. U Španjolskoj su plaće na lokalnoj razini smanjene pet posto, Estoniji 15 posto, Rumunjskoj 25 posto. U Letoniji je radni tjedan skraćen na četiri dana, samo da ne bi otpuštali, dok je Velikoj Britaniji rast plaća u javnom sektoru zamrznut.

Broj klasičnih činovnika zaposlen u tijelima lokalne uprave povećao se sa 12.820 na 15.220 zaposlenih, a uz službenike zaposlene u lokalnim uredima Institut je pobrojio i zaposlene u javnim službama: vrtićima, muzejima i drugim ustanovama čije se plaće isplaćuju iz lokalnih proračuna. Kod njih se u četiri godine broj zaposlenih povećao 13 posto - sa 22,5 tisuće na 25,4 tisuće radnika. Analiza nije uključila komunalne tvrtke jer ti podaci nisu bili dostupni autoru studije.

Opravdanje javni radovi

Lokalne vlasti relativiziraju rezultate iz studije objašnjenjem da su njihovi podaci drugačiji, niži od onih koje su navele u izvješćima, a rast zaposlenosti pravdaju zapošljavanjem na javnim radovima, volonterskim poslovima i slično. Čak 408 od ukupno 576 lokalnih povećalo je broj zaposlenih u promatranom razdoblju, 86 ih nije mijenjalo sliku zaposlenosti, a 82 su smanjile broj namještenika. Inače, svaka četvrta općina i gotovo svaki sedmi veći grad ne bi opstali bez pomoći države, a primljena pomoć čini trećinu njihova proračuna. Drastičan je primjer općina Ervenik gdje primljene pomoći čine 90 posto prihoda općine, ali to ih nije omelo da udvostruče izdatke za plaće.

vecernji.hr/eZd