Iako pritisci novih tehnologija grickaju donedavno neupitni status televizije kao najutjecajnijeg masmedija, njezin utjecaj u našem društvu i dalje nije upitan, piše slobodnadalmacija

Međutim, uz to što su izvor informacija, znanja i zabave, mediji su zamašnjak demokratskih društvenih procesa. Trebali bi sudjelovati u smanjenju nejednakosti među različitim grupama društva, omogućiti raznolikosti svjetonazora te unaprijediti opću političku i javnu komunikaciju te razvoj društva u kojem djeluju

Da bismo istražili u kojoj mjeri komercijalne televizije, Nova i RTL, ispunjavaju svoju društvenu ulogu, analizirali smo jesensku programsku shemu ovih televizija. Za uzorak je korišten tjedan od 5. do 11. studenoga. Programsku shemu komercijalnih televizija klasificirali smo po temeljnim žanrovskim odrednicama medijskog programa: obrazovni, informativni, zabavni, teletrgovina (sa srodnim komercijalnim formatima). Potom smo pojedine klasifikacije podjelili na podžanrove.

‘Sitna veselja'

Prema podjeli na temeljne televizijske žanrove, uz dodatak sportskog programa, shema RTL televizije dijeli se na informativni program 8,4%, zabavni 79,7% te sponzorirane emisije i teletrgovinu 11,9%, dok obrazovnog i sportskog programa nema. Programska shema Nove TV dijeli se na informativni program 10,5%, zabavni 78%, sportski 1,7%, sponzorirane emisije i teletrgovinu 9,8%, dok obrazovnog programa nema.

Udio repriznog programa na obje televizije isnosi 39,2, odnosno 40%. Najzastupljeniji žanr zabavnog programa komercijalnih televizija su igrane serije. Udio serija domaće proizvodnje u ukupnom serijskom programu za obje televizije kreće se oko 30%, ili točnije - RTL televizija ima udio od 29,9% serija domaće proizvodnje, dok je taj udio kod Nove TV 27,3%. Generalo gledajući, programske sheme obiju komercijalnih televizija jako su slične. Jutra započinju crtanim filmovima, a nastavljaju reprizama sapunica isprekidanim teletrgovinama.

Popodne je rezervirano za islužene strane serije iz prošlog stoljeća ("prošlo stoljeće" nije metafora), prime time (od 18 do 22 sata) otvara se tabloidnim magazinima, dok je središnja informativna emisija u sendviču inozemne i domaće sapunice. Kasnovečernji termini rezervirani su za filmski program. Program na obje televizije zatvara se Astro ili Ezo showom - upravo sramotnim načinima popunjavanja televizijskog budžeta novcem lakovjernih gledatelja.

Odnos između informativnog i zabavnog programa na Novoj TV je 1:8, dok je taj odnos na RTL televiziji gotovo 1:10. Informativni program dio je zakonske obveze pri dobivanju koncesije, a i dio je prime time termina kada se istroši najviše oglašivačkih budžeta. Stoga je jasno da se najveći dio vlastitih produkcijskih resursa usmjerava u informativu. U ostatku programa, uz najbolju volju, nismo uspjeli pronaći televizijski uradak koji bi se prema Zakonu o elektroničkim medijima mogao okarakterizirati kao društveno koristan.

Po mjeri ‘tupamarosa'

Ono što prilično iznenađuje, s obzirom na provedenu analizu, jesu podaci istraživanja Media Metra iz 2009. - 30% svih građana misli da je u medijima premalo zabavnog programa. Za kometar ovih rezultata najbolje će poslužiti citat Eugena Finka: "Čovjek mase ne želi iz sebe sama ništa više; on sam više nema nekih bitnih ciljeva, nikakve unutarnje životne ciljeve i projekte.

On hoće samo ono što čitav svijet hoće, što i svatko drugi: svoja sitna veselja..." Jasno je da zakonodavac ili regulatorno tijelo ne može definirati kvalitetu televizijskog programa, ali postoje mehanizmi kojima može znatno utjecati. Vijeće za elektroničke medije preko Fonda za razvoj i pluralizam medija treba - to mu je funkcija - poticati medijske programe komercijalnih radija i televizija da svojim sadržajima posvećuju pozornost promicanju tolerancije, multietičnosti i interkulturalnosti.

Fond za pluralizam medija oformljen je 2003. godine prema slovenskom modelu, na način da raspolaže s tri posto pristojbe koja ide javnom servisu. Nevjerovatno je da komercijalne televizije ne koriste sredstva ovog fonda kako bi osnažile svoju javnu ulogu. Ako do društveno vrijednog sadržaja drže.

E sada, jesmo li poglupljeli slijedeći srozavanje profesionalnih standarda i zatiranje društvene uloge medija ili smo rođeni "tupamarosi", pa su nam mediji skrojeni baš po mjeri? U svakom slučaju, čini se da je "Larin izbor" naš izbor. Možda je najbolje podvući citatom Pascala Brucknera: "Ekran je zapravo trajno obećanje zabave koje istiskuje sve ostalo, on ništa ne zabranjuje i ne zapovijeda, ali čini suvišnim, dosadnim sve što nije on sam. Ne nadzire ni misao, ni štivo, čini ih izlišnim...."

SD/eZd