Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kreće u reviziju invalidskih mirovina, a prve pod povećalo idu one iz 2010. i 2011. godine. Najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ekskluzivno za Media servis epilog slučaja sređivanja lažnih mirovina u kojem se većina od 69 optuženih nagodila s tužiteljstvom i priznanjem osiguralo blaže kazne.

"Ide revizija koje su evidentno dobivene temeljem korupcije i potplaćivanja, ali ide i revizija mirovina u periodu u kojem je gospodin Rubala sjedio u komisiji koja je određivala invalidske mirovine. Dakle, proces je pripremljen", rekao je Mrsić.

Rasplet je to velike afere sređivanja lažnih mirovina u kojoj su vrh korupcijske piramide, prema USKOK-u, činili bivši voditelj zagrebačkog zavoda za mirovinsko osiguranje Drago Rubala i njegov varaždinski kolega Ivan Ostoić.

Rubali je prošli tjedan sud odredio bezuvjetnu zatvorsku kaznu od dvije godine i povrat više od 75 tisuća eura. U zamjenu za neproširivanje istrage pristao je državi prepustiti više od milijun i pol kuna vrijedan stan u Zagrebu. U Zavodu za mirovinsko osiguranje, pak, sva sumnjiva rješenja pročešljat će radna grupa, najavljuje Mrsić.

"Da svi oni koju su mirovinu dobili nezakonito da oni tu mirovinu ne uživaju i jasno, ako se dokaže da je mirovina dobivena lažnim nalazima da vrate sredstva koja su im bila isplaćivana", pojašnjava Mrsić.

Koliki je točno iznos u pitanju, u Zavodu tek trebaju otkriti, a reviziju će provesti uz pomoć vlastite, ali i dokumentacije DORH-a vezana uz spomenuti period 2010. i 2011. godine. Ispitat će se i rješenja iz vremena dok je Rubala bio u komisiji koja je pozitivno rješavala žalbe na negativna prvostupanjska rješenja. Zavod čeka opsežan posao, kaže Mrsić.

"To nam je drugi korak, a nakon toga ćemo vidjeti dalje jer je ipak broj invalidskih mirovina izuzetno velik i praktički je skoro teško doći do dobrih podataka odnosno, do prave situacije, ali u svakom slučaju idu ova prva dva koraka, a nakon toga ćemo vidjeti dalje", poručio je ministar.

Inače, u Zagrebu rijetki građani o korupciji oko mirovina žele govoriti. Zanimljivo, još je manje onih koji su je spremni prijaviti.

 

"Jel ima toga, pa ima vjerojatno ima. Ima, ima, ali ne smijem imenovati, neka bude tajna jer vidite da ne mogu ništa niti doktorima koji su to radili. Pogotovo mi mali da nekoga prijavimo nema svrhe, ali ima toga puno. Prijaviti da ili ne, ne znam, nisam zapravo o tome uopće nikad razmišljala", kažu građani.