Iako je udarni vikend slavonskog kolinja, ili svinjokolja za nama, još će se i ovoga vikenda sigurno u brojnim dvorištima topiti čvarci, praviti kobasice, kuleni i šunke. No, iako je ovogodišnja sezona kolinja pri kraju mnogi se pitaju što ih očekuje sljedeće sezone.

Hoće li ulazak u Europsku uniju 1. srpnja slijedeće godine donijeti neke restrikcije vezano za svinjokolje? "Nisu ova pitanja bez vraga, jer, već smo se opekli s europskim propisima o trženju sira i vrhnja", kažu Slavonci. Jesu li njihovi strahovi opravdani pitali smo voditeljicu Odjela za zaštitu životinja u Ministarstvu poljoprivrede Branku Vuković Šošić.

"Tradicija kolinja će se zadržati i dalje i to na isti način kao i do sada. To znači da svinje moraju biti omamljene prije klanja i treba povjeriti da je životinja mrtva prije nego se na nju provedu daljnji postupci, šurenja ili neki drugi postupak. Jedino što je novo da će se bilo od posjednika životnije, bilo od osobe koja provodi klanje tražiti da bude osposobljena. Osposobljenost ćemo osigurati kroz određene upute ili nekakve edukacije tako da tu ne očekujemo nikakvih problema. Dapače, sve ostaje kako je bilo", kaže Vuković Šošić.

Zbog propisa o dobrobiti životinja i higijenskoj ispravnosti hrane, suhomesnati proizvodi, kakve ih sada pripremamo u vlastitim dvorištima, neće se moći prodavati na tržištu. No pripremate li kobasice i čvarke za vlastite potrebe, to ćete moći činiti i dalje. A svinjokolja u Slavoniji nije stvar samo ekonomske računice. To je tradicija duga nekoliko stoljeća, tijekom koje se okupi dobra ekipa, rodbina, prijatelji, susjedi.

"Jednostavno se bez toga ne može živjeti. To je kao što se dijete rodi i ljudi umiru, tako je i svinjokolje, pravljenje kobasica. Ako toga nemamo što radimo sve ove godine", ističu Slavonci.

Za običaje ni nakon ulaska u Europsku uniju nema bojazni. Jer svinjokolju su zadržali i Rumunji, Bugari, Slovaci. Nekada je puna pušnica bila simbolom blagostanja. Nadamo se da će i ostati tako.