Mali trgovci djelatnost su koja nestaje. Tvrde, bilo nas je mnogo, zapošljavali smo puno radnika, dobro zarađivali i punili državnu blagajnu, a sada je pitanje dana kada ćemo početi zatvarati trgovine.

Prodavaonice malih trgovaca nalaze se u slabo naseljenim ili udaljenim mjestima odnosno 'neinteresantnim' kvartovima ako se radi o većem gradu. Zbog toga ostvaruju i male promete.

S druge strane u nabavi kupuju robu u malim količinama, pa je plaćaju skuplje. Ni tržište im ne ide na ruku jer ne dozvoljava višu maloprodajnu cijenu, zbog čega im ostaju i manje marže. Zbog svega toga predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec konstatira kako je obiteljska trgovina na izdisaju.

"Porebna nam je pomoć, već jučer je ta pomoć trebala stići. Svakoga dana nam je sve lošije i pitanje je kada ćemo jedan po jedan početi zatvarati svoje trgovine", kaže Ranogajec.

Iz Ceha trgovine poručuju kako ne pomaže ni susretljivost trgovaca, poznavanje kupca i njegovih navika jer u općoj besparici prevagu odnose trgovački centri koji imaju širu ponudu i desetak posto niže cijene. Svjesni su toga i u Ministarstvu gospodarstva, ali poručuju i da su direktne investicije u trgovinu već četiri godine u padu.

"O važnosti trgovine najbolje svjedoči podatak da gotovo 50% upita, primjedbi i žalbi potrošača dolazi upravo na području trgovine", ističe pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić.

U tranzicijskim zemljama najveći problem je kako izgraditi suvremeno tržište po uzoru na tržište Europske unije, a u Hrvatskoj ne postoji ni strategija razvoja trgovine.

Osim toga, problem predstavlja i uvoznički lobi i to posebno u poljoprivredi za vrijeme turističke sezone, pojašnjava ekonomist Stipe Lovreta.

"Vi strancu izvozite na domaćem tržištu, pa gdje toga ima? Jer trgovina ne može biti uspješna bez moderne proizvodnje", upozorava Lovreta.

Zato bi se strategija razvoja trgovine u Hrvatskoj trebala zasnivati na povezanosti proizvodnje i turizma, što bi onda olakšalo preživljavanje i malim trgovcima, zaključuje profesor Lovreta.