U preostalih šest mjeseci do predviđenog ulaska Hrvatske u Europsku uniju još sedam zemalja članica treba ratificirati pristupni ugovor. Samo iz jedne se najavljuju mogući problemi - Slovenije, piše HRT

U proteklih godinu dana pristupni ugovor je ratificiran u 20 zemalja članica. Preostalih sedam su: Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Danska i Slovenija.

U nekima od njih postupak ratifikacije je pri kraju - Velikoj Britaniji, Francuskoj i Belgiji. Dio preostalih će čekati završno izvješće o nadzoru za tri najvažnija poglavlja, koje će Europska komisija objaviti sredinom ili u drugoj polovici ožujka sljedeće godine. Da bi pristupni ugovor stupio na snagu, moraju ga ratificirati sve države članice.

Ni u jednoj se državi ne očekuju problemi u vezi s ratifikacijom osim u Sloveniji, koja to povezuje s rješavanjem pitanja Ljubljanske banke. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec nedavno je izjavio da Slovenija neće ratificirati pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom ako Hrvatska ne povuče punomoć dvjema hrvatskim bankama za tužbe protiv Ljubljanske banke. Slovenska strana navodi da se pitanje odštete za štediše Ljubljanske banke treba rješavati u okviru sukcesije i da Hrvatska tim tužbama ne poštuje sporazum o sukcesiji koji je potpisala.

U Europskoj uniji nemaju razumijevanja za slovensko stajalište ističući da je to bilateralno pitanje koje ne smije imati veze s pristupanjem Europskoj uniji. Visoki izvor u EU kaže da ne "želi ni razmišljati" o mogućnosti da ugovor ne bude ratificiran na vrijeme, navodeći da će s približavanjem 1. srpnja sve više rasti pritisak na obje strane da riješe taj problem i dodaje da u pristupnom ugovoru ne postoji pravna mogućnost za odgodu ulaska Hrvatske.

Za Hrvatsku će jako važno biti zadnje izvješće o nadzoru za tri najvažnija poglavlja - Pravosuđe i temeljna prava, Pravda, sloboda i sigurnost i Tržišno natjecanje. Komisija je u zadnjem Sveobuhvatnom izvješću o nadzoru, objavljenom u listopadu, istaknula da Hrvatska dobro napreduje u pripremama za članstvo te istaknula 10 zadaća koje treba obaviti do ulaska u članstvo kako bi ušla potpuno spremna.

Tih deset zadaća su: potpisivanje privatizacijskog ugovora za Brodosplit i poduzimanje potrebnih mjera kako bi se pronašlo održivo rješenje za brodogradilište 3. maj i Brodotrogir u cilju dovršenja restrukturiranja brodogradnje; provedba kratkoročnih mjera razrađenih u rujnu 2012. za jačanje učinkovitosti pravosuđa i smanjivanje broja zaostalih sudskih predmeta; prihvaćanje zakona kako bi se osigurala provedba sudskih odluka i smanjenje broja neprovedenih odluka; uspostava Povjerenstva za sukob interesa kako bi moglo započeti s radom; prihvaćanje novog zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se pojačao pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama; prihvaćanje zakonskih akata kako bi se osigurala provedba zakona o policiji; dovršenje izgradnje graničnih prijelaza na neumskom koridoru; zapošljavanje graničnih policajaca u skladu s ciljanim brojem za 2012. godinu; dovršavanje i usvajanje strategije o migracijama s jasno definiranim mjerama za integraciju najranjivijih skupina migranata; jačanje kapaciteta za prevođenje i reviziju pravne stečevine kako bi se ta zadaća ispunila do dana ulaska u EU.

U dijelu njemačkog tiska to je izvješće protumačeno kao dokaz da još jedna zemlja ulazi nespremna u EU, što su ponovili i neki članovi njemačkog parlamenta. Povjerenik Štefan Fuele je na to reagirao rekavši da je izvješće o nadzoru bio poziv za buđenje Hrvatske, a ne poziv za medije i za parlamente nekih zemalja članica.

Stoga će za glatku ratifikaciju u dijelu zemalja koje to još nisu učinile biti potrebna dobra ocjena u zadnjem izvješću Komisije.

HRT/eZd