I posljednja ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora je okončana. Gornji dom njemačkog parlamenta dao je zeleno svjetlo našoj zemlji koja pristupa Europskoj uniji 1. srpnja. Donosimo podsjetnik na put duži od 10 godina.

Prepreka za hrvatsko članstvo više nema. Bundesrat, Gornji dom njemačkog parlamenta, jednoglasno je ratificirao Zakon o hrvatskom pristupnom ugovoru.

" Hrvatskoj se nije gledalo kroz prste", ocijenio je njemački inoministar Guido Westerwelle.

U Berlinu je predsjednik Sabora Josip Leko poručio: "To je zadnja potvrda zrelosti i odgovornosti hrvatske politike prema Europskoj uniji, ali i potvrda vjerodostojnosti i principijelnosti njemačke politike i prema EU i prema Hrvatskoj".

U Zagrebu inoministrica Vesna Pusić i šef države Ivo Josipović nisu skrivali zadovoljstvo.

"27 država članica EU, koliko ih i ima u ovom trenutku, smatra da je Hrvatska spremna funkcionirati kao punopravna članica Europske unije", rekla je ministrica Vesna Pusić.

Njemačka je od početka snažno podržavala hrvatsko članstvo u EU i posebno mi je drago da je i Njemačka obavila tu, mogu reći, formalnost", zaključio je šef države Ivo Josipović.

Prva zemlja koja je ratificirala ugovor bila je Slovačka - u veljači prošle godine. Proces ratifikacija krenuo je nakon što su tadašnja premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Josipović potpisali Pristupni ugovor.

"Uspjeh Hrvatske, uspjeh je mirotvorstva kao najdubljeg temelja europskog ujedinjenja", kazao je tada Josipović, a Kosor istaknula da u Hrvatskoj EU dobiva novog pouzdanog partnera.

Do statusa pouzdanog partnera dug je bio put. Ni pregovori, ni proces ratifikacije nisu tekli glatko. Još početkom ove godine najveći problem bilo je neriješeno pitanje Ljubljanske banke, no financijski stručnjaci uz podršku šefova diplomacija Pusić i Erjavca, našli su kompromis, a sporazum su potpisali premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski šef Vlade Janez Janša.

"Ljubljanska banka mogla je prva ući na hrvatsko tržište i zaraditi milijarde. To nije dogodilo i zato dugih 20 godina kasnije mi o ovome razgovaramo", istaknuo je u Mokricama u ožujku premijer Milanović.

Problema sa Slovenijom bilo je još. Prvo je smetao ZERP, a potom i neriješeno pitanje granice, pa su pregovori bili blokirani. Hrvatski premijer je bio Ivo Sanader, slovenski Borut Pahor. Sanader je otišao, tvrdeći da ne želi dati ni centimetar teritorija, a za stol s Pahorom sjela je nasljednica Jadranka Kosor. U samo četiri susreta rješenje je pronađeno i glasi: arbitraža, a premijeri potvrdili: "Ovo je win-win situacija".

Pregovori su okončani zadnjeg dana lipnja 2011.

"Mogu konstatirati da je Hrvatska na kraju velikog puta", kazala je Kosor.

A put je počeo 2000. godine.

"Vlada RH visoko postiže sva jedra s pramcem usmjerenim prema Bruxellesu", slikovito se na zagrebačkom summitu izrazio premijer Ivica Račan.

Tri godine kasnije Vlada Ivice Račana podnosi zahtjev za članstvom, no pregovori su otvoreni 2005. godine i to nakon što je bivša glavna haška tužiteljica Carla Del Ponte potvrdila potpunu suradnju Hrvatske s Haškim sudom.

2013. godine Hrvatska priprema svečanost. Slavit će se 30. lipnja, a dan poslije probudit ćemo se kao 28. zvjezdica na europskom nebu.