U 2012. godinu Hrvatska i EU su ušle s inercijom i dobrim osjećajem kraja pregovora i svečanog potpisivanja Ugovora o pristupanju. Ipak sve je počelo referendumom, a nastavilo se ratifikacijama i starim ranama sa susjednom Slovenijom...

Najvažniji događaj u odnosima Hrvatske i Europske unije na početku godine bio 22. siječnja kada je održan referendum o ulasku Hrvatske u EU. 

"Danas je veliki dan za Hrvatsku. Hrvatska je izabrala Europu, Hrvatska je izabrala zajednicu sa svim demokratskim europskim zemljama koje zajedno streme boljitku", rekao je predsjednik Ivo Josipović nakon rezultata referenduma. 

"Hrvatska je odlučila da će Hrvatska biti članica Europske unije. Čestitam svima. Od danas definitivno za svoje odluke snosimo odgovornost sami; uspjeh ili neuspjeh ovisi o nama", pridružio se premijer Zoran Milanović čestitkama.

Za ulazak u Europsku Uniju odlučilo se 66%, a protiv 33% posto građana izašlih na referendum. I dok su ratifikacije u nekim EU članicama već krenule Hrvatski sabor Ugovor o pristupanju ratificirao je 9. ožujka.

"Mislim da je jako važno da iz onoga što se zadnjih godina događalo u Europi izvučemo pouku. Nisu svi isti. Neki upravljaju na vrlo, vrlo suveren, kvalitetan, promišljen način, a neki naprosto nikako da shvate te stvari. Dovoljno smo vidjeli, dovoljno smo proučavali, izgovora više nema", poručio je Milanović nakon saborske ratifikacije.

U Bruxellesu je 10. listopada predstavljeno izvješće o napretku za zemlje kandidatkinje te pretposljednje izvješće o monitoringu za Hrvatsku. "Ne dozvoljavam pogrešne interpretacije", rekao je tada povjerenik Stefan Fuele demantiravši glasine o nadgledanju Hrvatske nakon 1. srpnja 2013. godine. 

"Izvješće je dobro. Nemam nikakvog razloga vjerovati da Hrvatska neće postati 28. članica", istaknuo je Fuele.

Hrvatska je tada dobila listu s 10 nedostataka koje treba ukloniti prije punopravnog članstva. Najveći nedostaci su stanje u državnoj upravi, pravosuđu i području brodogradnje. Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je poručila kako su one u proceduri te da će se sve odraditi do kraja siječnja . 

"Svih deset su u proceduri. To sve bi trebalo biti gotovo do 31. siječnja", izjavila je Pusić.

I ove godine Hrvatska je nastavila sporenja sa susjednom Slovenijom, ali oko duga Ljubljanske banke. Međudržavni pregovarači Zdravko Rogić i Franc Arhar u potrazi za rješenjem sastali su se četiri puta. Posljednji puta je to bilo početkom prosinca. 

U medijima se pojavio model po kojem bi Slovenija dug bivših štediša vratila Hrvatskoj u 30 godina, a Hrvatska oprostila zatezne kamate , alio sve je ubrzo demantirano. Stručnjaci su pak najavili moguće rješenje do Nove godine. Hrvatska za sada ima 20 ratifikacija pristupnog ugovora, a dogovor dviju strana trebao bi iznjedriti i slovensku.