Kad dođe vrijeme da se ispod jedne godine podvuče crta, a stari kalendar zamijeni novim, svatko se sjeti onoga lijepog, ali i onoga ružnog što se dogodilo u prethodnih 365 dana, onih koji zaslužuju još jedan pljesak kao pozitivci i onih kojima slijedi pokoji zvižduk kao negativcima. Kratka anketa provedena među tportalovim sugovornicima pokazuje da odgovor o pozitivcu i negativcu godine nije nimalo jednostavan.

 

Odgovor na pitanje tko je 'pozitivac', a tko 'negativac' naoko bi mogao biti jednostavan, baš kao i obrazloženje za takvu odluku. Ako su najvažniji događaji u Hrvatskoj oslobođenje generala i prva presuda bivšem premijeru, lako bi se moglo zaključiti da je Ante Gotovina i iz ove bitke izašao kao pobjednik, ali i da je Ivo Sanader ponovno zaslužio titulu 'Grincha godine'.

Iako je bilo puno kritika na račun državnih tužitelja, novinar Zoran Šprajc u Gajevoj je pronašao pozitivku godine. Smatra da je tu titulu zaslužila ponijeti zamjenica ravnatelja USKOK-a Tamara Laptoš, koju je nazvao jednom od 'Bajićevih anđela', jer je bila tužiteljica ili dio tužiteljskog tima u gotovo svim najvećim antikorupcijskim istragama.

Zajedno s Vanjom Marušić, podsjeća Šprajc, dobila je prvu osuđujuću presudu protiv Sanadera, iako se sumnjalo u njenu optužnicu. Međunarodna organizacija državnih tužitelja proglasila ju je ljetos najboljom tužiteljicom na svijetu. 'Sanadera je izluđivala svojim hladnim profesionalizmom. Svako od desetaka saslušanja počinjala je s: 'Dobar dan, molim Vas recite vaše ime i prezime...' navodi Šprajc.

U svojem stilu za negativca je izabrao - 'Bruto Domaći Proizvod'. 'Bešćutno se oglušio na sve molbe Vlade da makar na trenutak pokaže svoju pozitivnu stranu. Cijele godine iskazuje negativne trendove i u svima nama je već ubio nadu da će ikada biti pozitivan. Ipak, Vlada još ne gubi vjeru i očekuje da će radost Božića ogrijati i njegovo hladno srce te da će se u četvrtom kvartalu konačno pokazati BDP s ljudskim licem', zaključuje Šprajc. 

Među 15-ak sugovornika tportala, osoba s kojima često surađujemo i čije mišljenje smatramo relevantnim, uglavnom odgovori i idu u tom smjeru. No ima i onih koji jednostavno kažu da su hrvatski građani koji su progurali još jednu, vjerojatno i najtežu, poratnu godinu i koji nisu zaboravili pomoći onima kojima je (još) teže, definitivno pozitivci. Jasno, tu su i svi oni humani ljudi koji pomažu drugima u nevolji, a poseban primjer mogu biti hrabri ljudi iz Hrvatske gorske službe spašavanja. Na drugoj strani, negativcima su ocijenjeni političari - općenito ili pojedinačno.

Za ljude koji promatraju političke prilike, politologe Damira Juga i Bertu Šalaja, pozitivac je, definitivno, Ante Gotovina. Dok Jugo objašnjava kako je Gotovina 'čovjek od kojeg smo očekivali sve, samo ne toliku pozitivnu energiju' i priznaje mu da je 'jedini u 2012. uspio unijeti dašak optimizma među građane', Šalaj napominje da generalova reakcija nakon povratka iz Haaga pokazuje kako je 'i u političkom smislu sazrio i pokazao koliko je važno ne stvarati dodatne podjele u Hrvatskoj'.

'Ukazao je da treba insistirati na toleranciji, okrenuti se budućnosti, pa je njegov istup pozitivan element u hrvatskoj politici i društvenim zbivanjima u prošloj godini', navodi Šalaj.

Negativac im je - Ivo Sanader. Jugo kaže da je 'cjelokupna medijska i javna slika o njemu samo formalizirana kroz presudu', a Šalaj podsjeća da je 'presuda bila samo pravni okvir onoga što smo znali'.

I njihovom kolegi Bošku Piculi najnegativniji lik je Sanader, kao do sada najviše rangirani političar prvostupanjski osuđen na zatvorsku kaznu, dok mu je pozitivac godine pater Antun Cvek, osnivač Kapi dobrote. Čovjeku koji je sinonim dobroga i ljudskoga, Picula je odao priznanje zbog dugogodišnjeg predanog humanitarnog rada.

Po mišljenju političkog analitičara Davora Gjenera, pozitivac godine nalazi se na Pantovčaku. Predsjedniku Ivi Josipoviću redom priznaje - 'uspješan početak rastakanja nekih političkih stereotipa, otvaranje procesa postratne konsolidacije, promjenu konteksta u kojem se proslavlja godišnjica Oluje, otvaranje pitanja srpskih žrtava u Hrvatskoj, a da ne dovodi legitimnost Oluje u pitanje, novi dijalog Hrvata i Srba, tolerantan društveni dijalog'.

'Negativac godine je onaj tko je najodgovorniji za ekonomsku situaciju, a to je Zoran Milanović. Pokazao je izrazito nisku političku kulturu i nesposoban je za društveni dijalog, vođenje Vlade, provedbu ozbiljnih strukturnih reformi, parlamentarnog dijaloga, uspostavljanja socijalnog konsenzusa', oštar je Gjenero.

 

Oštar kritičar i prošle, ali i ove vlasti, Jaroslav Pecnik 'kaktusima je okitio' Radimira Čačića. Bez puno razmišljanja, uz primjedbu da 'uopće ne treba ni reći zašto', ipak je objasnio svoju negativnu ocjenu. 'Od svega što je obećao, nije ništa napravio. Dapače, još je gore ispalo nego što se mislilo da može biti', ocijenio je Pecnik. Pozitivca je našao u svijetu umjetnosti, izdvojivši književnika Mirka Kovača za kojeg kaže da je 'svojim djelima zadužio i hrvatsku i europsku literaturu'. 

Novinarka Nataša Božić dijeli mišljenje politologa, pa Gotovini odaje priznanje da je 'svojim porukama nakon izlaska iz zatvora koje su išle u smjeru odmjerenosti, razboritosti i pozivanja na zajedništvo, a protiv podjela, poslao u povijest ekstremnu desnicu u Hrvatskoj i bilo kakve njihove potencijale'.

Za nju je negativac godine Vlada RH u cjelini koja je, kako kaže, 'nekoordiniranošću i bezidejnošću - razočarala'.

'Najmanje im zamjeram to što nisu pokrenuli gospodarstvo, jer to i jeste bio najteži zadatak i nitko nije očekivao da će ga preko noći riješiti. Najveći je problem što nisu ispunili ono osnovno - da budu etički i moralno superiorniji od prošle vlasti. Nisu ni dosegnuli ljestvicu o kojoj je premijer govorio - nije problem razina na koju je postavljena nego to što se stalno pomiče gore-dolje ovisno o kome se radi', navodi Nataša Božić. Vladajuće proziva i da su 'umjesto da okupe društvo na rješavanju problema izlaska iz krize, neosjetljivošću i arogancijom zaratili sa svima - sindikatima, poslodavcima, javnim službama, Crkvom'. 'Nisu stvorili atmosferu koja može biti temelj nekakvom putu prema naprijed', konstatira.

Čelni čovjek novinarske asocijacije Zdenko Duka odlučio je malo razbiti monotoniju ankete, pa je 'krunu' pozitivca godine stavio Tomislavu Karamarku zato što je, kako ironično kaže, 'preuzeo HDZ i onemogućio toj stranci da se za neko vrijeme vrati na vlast'.

'Negativca 2012. godine doznat ćemo tek za koju godinu kada se otkrije što je pokrao, koliko je bio korumpiran i što mu je možda vlast omogućila. Za sada ne znamo tko je taj, no sigurno je netko tko je ove godine napravio za sebe 'posao', jer se vrata korupcije nisu zatvorila', zanimljiv odgovor daje Duka.

I novinaru i književniku Ivici Đikiću vrhom negativne top-liste suvereno vlada Čačić, pa odgovara u Pecnikovom stilu da ni ne treba objašnjavati zašto. Ipak, ključni su mu razlozi 'prezir i bahatost prema javnosti, ali i neprimjereni gard prema građanima i novinarima'. Čovjek kojim se Hrvatska može ponositi, smatra Đikić, 'definitivno jest Ratko Rudić, ne samo zbog zlatne medalje iz Londona, nego zbog političkih, životnih i ljudskih stavova'.

U 'mrtvoj utrci' između Čačića i Sanadera, za Nikolu Kristića iz Transparency Internationala pobjedu je odnio bivši premijer 'zbog presude i svega što nosi iza sebe i repova koje vuče'. Doduše, i cjelokupna politika - 'nekonzistentna, nekompetentna i nedosljedna' - posebno ga je razočarala.

 

Među pozitivcima nije mogao izdvojiti jednu osobu, pa se odlučio za Ivana Đikića, najvećeg hrvatskog znanstvenika poznatog i priznatog u svijetu, don Ivana Grubišića, kojeg je za toleranciju i novi pristup politici nazvao 'političarem novog kova', generala Gotovinu, kao 'osobu koja je prošla kroz sve, ostala uspravna i dala pozitivnu energiju u retorici, ponašanju, postupanju, širenju tolerancije', te osvajače zlatne olimpijske medalje - Sandru Perković i Giovannija Cernogorza.

Stručnjakinja za odnose s javnošću Daria Mateljak smatra da bi pozitivce i negativce 'najlakše bilo pronaći u političkim krugovima', što objašnjava činjenicom da smo 'opterećeni politikom upravo onoliko koliko naši političari žele, a puno više nego što bi bilo normalno'. Stoga se, također, odlučila za Ivana Đikića, ne samo zbog prestižne nagrade za istraživanje tumora, nego i zato 'što nas podsjeća da hrvatska znanost još uvijek ima šanse za razvoj'.

Titulu negativca godine dala je kardinalu Josipu Bozaniću, jer 'o relevantnim i tragičnim društvenim temama šuti i podržava neaktivnost crkve, a eksponira se isključivo tamo gdje mu odgovara'. 'Kardinal godinama postaje sve tvrđi i sve udaljeniji od (problema) naroda. Vjernici očekuju da se glas digne protiv korupcije i kriminala, a ne protiv zdravstvenog odgoja ili umjetne oplodnje', smatra Daria Mateljak.

Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e. pozdravlja angažman brojnih pozitivnih, a javnosti nepoznatih ljudi, no posebno ističe Marijana Filipovića koji je cijelu tvornicu i svoju imovinu donirao radnicima. 'Definitivno je to nešto nesvakidašnje na ovim prostorima', priznaje. Na listu negativaca rado bi stavila cijelu Vladu, no ipak se i ona odlučila za kardinala Bozanića. Zamjera mu što se 'ne oglašava po drugim pitanjima, ukazujući na nepravilnosti, onako kako govori o zdravstvenom odgoju i uz toliko vremena koliko je na to pitanje potrošio'.

Jednom od čelnika koordinacije liječnika obiteljske medicine, Mariju Malnaru primjer Marijana Filipovića jedan je od najsvjetlijih trenutaka godine za nama. Njemu uz rame stavio je i svoju kolegicu Magdalenu Nardelli Kovačić, liječnicu s Mljeta, koja je nedavno odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za osobite zasluge za zdravstvo, socijalnu skrb, promicanje moralnih društvenih vrednota i dugogodišnje humanitarno djelovanje. Negativcima je ocijenio veliku većinu političara, a najviše ga je razočarao Damir Kajin zbog 'akrobacija' s mirovinom. 'Nije on jedini, ali je bio moralni autoritet mnogima. Tim je postupkom ljude potpuno razočarao', ogorčen je Malnar.

Nevladini aktivisti Eugen Jakovčić iz Centra Documenta i GONG-ovac Dragan Zelić 'uprli su prstom' u Gajevu ulicu. 'Najveći negativac je onaj koji nije procesuirao sve ostale pojedince iz HDZ-a koji su bili odgovorni za sve malverzacije proteklih godina, čisto da se ne zaboravi i da nam se to ne ponovi. Ista je to osoba koja određene slučajeve drži u ladicama, a neke ljude koji su odgovorni ne procesuira. Neću spominjati ime, ali je jasno o kome se radi', kaže Zelić.

Bojan Glavašević, šef kabineta ministra branitelja Predraga Matića kojeg bi se, mirne duše, moglo svrstati među pozitivce, svojim izborom gleda u budućnost. Priznanje odaje 'online' timu Vlade koji je 'uveo hrvatsku političku komunikaciju u 21. stoljeće te podignuo transparentnost rada Vlade i komunikaciju s građanima na razinu o kojoj smo prošle godine mogli samo sanjati'.

'Negativcem godine smatram onoga tko god je Marijanu Petir stavio u Odbor za ljudska prava. Zašto? Je li za to zbilja potrebno objašnjenje?' pita Glavašević 

Jakovčić, pak, podsjeća da 'negativaca ima jako puno', ali posebno izdvaja Mladena Bajića i DORH za koje tvrdi da 'ništa nisu napravili po pitanju otpisa parničnih troškova civilnim žrtvama rata koje su pokrenule procese za naknadu štete'. Pozitivka godine mu je Sandra Benčić, predsjednica Centra za mirovne studije, koja je puno radila, zajedno s cijelim timom iz udruge, na oslobađanju turskih aktivistica i novinarki koje su bile zatočene u Hrvatskoj i kojima je prijetilo izručenje Turskoj. 

Zelić na vrh pozitivne liste stavlja hrvatske građane koji su 'podnijeli i trpe najveći teret gospodarske krize'.

Cijelu je priču, svojim izborom pozitivnih i negativnih likova u tri kategorije, zaokružila dramaturginja, teatrologinja i spisateljica, Mani Gotovac. Kad je kazalište u pitanju, najveća joj je pozitivka Dubravka Vrgoč iz ZKM-a, a najveća negativka Ana Lederer iz HNK Zagreb. U umjetnosti joj je pozitivac književnik Zoran Ferić, a negativka pjevačica Nina Badrić, dok se u politici odlučila za aktere posljednje 'velike drame' u 2012. Negativno je ocijenila angažman kardinala Bozanića, a pozitivno ministra Željka Jovanovića.

Zanimljivo je na kraju istaknuti i da je većina sugovornika nakon postavljena pitanja odmah zatražila time-out od 15 minuta, pola sata, sat ili dan kako bi mogla razmisliti o odgovoru, ponajprije tko je pozitivac. Pitanje je to, kako su objasnili, koje zahtijeva malo duže razmišljanje, iako 'na prvu' zvuči lako, no nakon zbrajanja i oduzimanja stigao je i odgovor. Upravo to i može biti poruka za kraj - možda bi se sve moglo okrenuti na drugu stranu, pa da kod izbora iduće godine, bez puno razmišljanja, imamo puno više pozitivaca, a manje negativaca. Svima će nam tako biti bolje.