Povećanje plaća ravnatelja, zamjenika i pomoćnika u pet ustanova izazvalo je reakcije javnosti i sindikata koji su se oštro obrušili na Vladin potez, tim više što su izmjenama kolektivnih ugovora radnicima u tim istim ustanovama plaće smanjene.

No u dijelu ustanova čijim će dužnosnicima primanja, odlukom Vlade, porasti, već su u prošloj godini ostvarene značajne uštede u poslovanju, i to na rashodima za zaposlene, IT uslugama, administriranju i upravljanju, građevinskim i drugim uslugama. Samo u tri zavoda koja djeluju pod okriljem Ministarstva rada i mirovinskog sustava - REGOS, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) - ukupno su lani, sređivanjem sustava, uštedjela gotovo 67,6 milijuna kuna.

Pritom je ušteda na rashodima za zaposlene iznosila preko 19,4 milijuna kuna. Prema podacima resornog ministarstva i prije otvaranja razgovora o kolektivnim ugovorima, oštro se rezalo izdatke za prekovremeni rad, ugovore o djelu, ali i odvojeni život. Naime, i prekovremeni rad i odvojeni život nerijetko je isplaćivan u slučajevima kada za to nije bilo zakonske osnove.

U podacima ministarstva rada i mirovinskog sustava o uštedama u trima zavodima ostvarenima lani, kao i planu daljnjih ušteda, posebno se ističe HZMO u kojem je sređivanje poslovanja sačuvalo 49,6 milijuna kuna, odnosno ukupno su troškovi smanjeni 11 posto u odnosu na godinu ranije. Pritom je na rashodima za zaposlene ušteđeno čak 18,2 milijuna kuna.

U sustavu mirovinskog osiguranja, osim na ugovorima o djelu i prekovremenom radu, štedjelo se i na jednom specifičnom dodatku, koji kolektivni ugovori ni ne poznaju. Naime, kako doznaje Novi list, u ispostavama HZMO-a masovna je pojava bila da djelatnici ureda dijele plaću nepostojećeg djelatnika - spremačice odnosno dostavljača.

Tako bi se, primjerice, djelatnici ureda dogovorili kada će tko od njih, primjerice, nositi dokumente na poštu ili isprazniti koševe za smeće u uredu, a na plaći bi za to dobili dodatak. Odnosno, ako je, primjerice, u uredu troje zaposlenih, oni bi dijelili plaću spremačice na tri dijela. Kako se neslužbeno doznajer Novi list, tako se poslovalo u cijelom nizu područnih ureda, a da je pritom postojala spremačica koja je čistila službene prostore i sanitarni čvor. No nije bila zaposlenik HZMO-a, već općine ili institucije u čijem je prostoru ispostava HZMO-a. Takvoj inovativnoj praksi povećanja plaća, međutim, stalo se na kraj, piše Novi list.

Tako su ukupne uštede administriranja i upravljanja HZMO-a lani iznosile gotovo 32,8 milijuna kuna (od čega na rashode za zaposlene otpada 18,2 milijuna). Na IT uslugama ušteđeno je sedam milijuna kuna, a ulaganja u građevinske objekte smanjena su 9,7 milijuna kuna.