Europska investicijska banka (EIB) odobrila je HBOR-u 250 milijuna eura kredita za razvoj poduzetništva, infrastrukturnih projekata i srednje industrijske investicije. Ugovor o prvoj od dvije tranše zajma, ukupno vrijednog pola milijarde eura, potpisali su potpredsjednik EIB-a Anton Rop i čelnik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.

Dosad najveći odobreni zajam Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj namijenjen nastavak je potpore EIB-a pokretanju rasta i inovacija u Hrvatskoj kroz povoljne uvjete kreditiranja. Riječ je o kreditima s rokom otplate do 15 godina, s fiksnom godišnjom kamatom do 2,7 %. Rop je podsjetio da je EIB ove godine kroz dokapitalizaciju dobio 10 milijardi eura za razvoj i kreiranje radnih mjesta u cijeloj Europskoj uniji.

"Za EIB Hrvatska je već dio Europske unije i Hrvatska će biti dio dodatnog programa EIB-a za sljedeće tri godine. Mi ćemo u sljedeće tri godine na osnovu tih 10 milijardi investirati dodatnih između 60 ili 70 milijardi u zemlje EU i u Hrvatsku", rekao je Rop.

Rop, koji se danas susreo i s ministrom financija Linićem, najavljuje i moguće sljedeće zajmove HBOR-u za poticanje projekat obnovljivih izvora energije, energetsku efikasnost, kao i modernizaciju bolnice u Puli. Kako bi Hrvatska, poput Slovenije, bila u prilici što efikasnije povući ukupno milijardu eura koliko će joj iduće godine biti na raspolaganju iz strukturnih fondova EU, u planu je i dodatni povoljniji kredit EIB, rekao je Rop. Kovačev je podsjetio da je u 12 godina te suradnje HBOR osigurao 1,11 milijardi eura povoljnih zajmova namijenjenih razvoju hrvatskog gospodarstva. Isti je cilj i najnovije tranše od 250 milijuna eura.

"Ali, s druge strane, i pokretanje investicijskog ciklusa koji će, ne samo očuvati radna mjesta i očuvati postojeća trgovačka društva nego potaknuti otvaranje novih trgovačkih društava i novih radnih mjesta", rekao je Kovačev.

Potpisivanju ugovora o novom zajmu nazočio je i ministar financija Linić, zadovoljan što će EIB biti partner u povlačenju novca iz EU fondova. "Sad je red na stručnjacima od privatnog do javnog sektora i uprave da pokažu svoju efikasnost s kvalitetnim projektima", poručio je Linić.

"Polako se možemo okrenuti razvoju, investicijama, a sve je to opet usmjereno da smanjimo broj ljudi koji su ostali bez posla. Prema tome, financije nisu problem zahvaljujući i prijateljima i stručnjacima banaka koji su zaduženi da nas prate na tom putu. Za to im velika hvala", poručio je Linić.