Ako je suditi prema odgovorima iz Ministarstva uprave broj zaposlenih u javnom sektoru dodatno se u prva dva tjedna ove godine smanjio za 744

U prošloj je godini iz državne uprave i javnog sektora u mirovinu otišlo ukupno 2.006 zaposlenih s time da su javne službe, poput zdravstva, obrazovanja, kulture ili socijale, »proizvele« 1676 umirovljenika, piše novilist

»Najbrojnije« ministarstvo, ono znanosti, obrazovanja i sporta tako odgovara da su zadnjeg dana prošle godine na platnoj listi imali 90.712 zaposlenih, od čega najveći dio, više od 47 tisuća otpada na osnovno školstvo. U odnosu na godinu dana ranije u tom je resoru 92 zaposlenih više, a do povećanja je došlo u osnovnom i srednjem školstvu. Oni su dali precizne podatke o broju zaposlenih u institutima, agencijama sveučilištu...

Podaci su to iz Registra zaposlenih u javnom sektoru što nam ih je na naš upit dostavilo Ministarstvo uprave. Kako su procjene Ministarstva uprave govorile da uvjete za odlazak u mirovinu u javnom sketoru u 2012. godini ima 16 tisuća ljudi (žene s navršenih 60 godina i muškarci s navršenih 65 godina) čini se da je većina žena odlučila iskoristiti mogućnost koju im daje zakon po kojem u javnom sektoru mogu raditi do 65 godine.Plaće u javnom sektoru, koliko god bile niske, očito su i dalje puno privlačnije od prosječne mirovine koja je nešto veća od dvije tiusće kuna.

Ako je suditi prema odgovorima iz Ministarstva uprave broj zaposlenih u javnom sektoru dodatno se u prva dva tjedna ove godine smanjio za 744

MUP: 102 zaposlenih više

U Ministarstvu unutarnjih poslova 1. siječnja 2013. godine radilo je 26.607 zaposlenih, što je 102 više nego godinu dana ranije. U mirovinu je iz MUP-a otišlo 394 zaposlenika, a po drugim osnovama služba je prestala za 160 zaposlenika. Broj novozaposlenih u 2012. godini bio je 656.

Do tog se izračuna dolazi na osnovu podataka iz Registra zaposlenih, koji sugerira i to da se u 2012. godini broj ljudi u državnoj upravi i javnom sektoru smanjio za 4.276. No, podaci o tome da je 31. prosinca 2011. godine u Registru bilo 231.820 zaposlenih, a da ih je godinu dana kasnije bilo 227.544 nisu baš pouzdani. Priznaju to i u samom Ministratvu uprave koje nam je podatke dostavilo.

Za 2011. godinu kažu da nije riječ o potpunim podacima budući ih »tijela nisu unosila pravovremeno, niti su ažurirala promjene«. Napominju i to da je tek u 2012. godini otpočelo intnezivno unošenje i ažuriranje podataka o zaposlenima u Registru.

Na pitanje odgovaraju li podaci iz Registra stvarnom broju zaposlenih u javnom sektoru, te ako to nije tako mogu li dati podatke o stvarnom stanju, iz Ministarstva uprave odgovaraju da »nažalost, u ovom trenutku ne mogu procijeniti u kojoj mjeri podaci iz Registra odgovaraju stvarnom broju zaposlenih u javnom sektoru budući su jedini podaci kojima raspolažu oni koje su resorna ministarstva unijela u Registar«.

Ministarstvo pravosuđa: 44 zaposlenih manje

Precizne podatke daju i u Ministarstvu prvaosuđa koje vodi računa o plaćama sudaca, državnih odvjetnjika, zaposlenih u zatvorima, kaznionicama... Tako su krajem 2012. godine na plaći imali ukupno 13.982 ljudi bilo da je riječ o službenicima ili pravosudnim dužnosnicima, što 44 manje nego godinu dana ranije.

- S točnim podacima o broju zaposlenih, raspolagat ćemo u trenutku kada se u potpunosti uspostavi »Centralni obračun plaća«, poručuju iz Ministarstva uprave. Dodaju da se podaci iz njihovog resora redovito ažuriraju, pa je prema Registru 14. siječnja u nadležnosti tog ministarstva, u što su uključeni i uredi državne uprave po županijama, bilo 3.024 zaposlenih što je 121 manje nego krajem 2011. godine.

Tri godine nakon što je Vlada Jadranke Kosor pokrenula projekt Registra zaposlenih i nakon nekoliko desetaka milijuna potrošenih kuna za njegovu realizaciju država još nema pouzdane podatke o ljudima koji rade za nju i kojima svaki mjesec isplaćuje plaće. Razlog je taj što se ne može pouzdati u to da ljudi zaposleni na unosu podataka uredno ažuriraju sve promjene u tijelima za koje su zaduženi. U Ministarstvu uprave vjeruju da će se to promijeniti onog trenutka kad će registar služiti kao osnova za isplatu plaća, pa će se više voditi računa i o tome da podaci odgovaraju svarnosti. Najbolje od svega što prošla Vlada nije ni predvidjela da se isplata plaća poveže s vođenjem Registra, pa je pitanje bi li na taj način podaci u njemu ikada odgovarali stvarnosti.

Ipak, pojedina ministarstva, a kontaktirali smo ona najbrojnija, znanosti i obrazovanja, pravosuđa, unutranjih poslova, koja su u prošloj godini imala najviše problema zbog proboja limita za isplatu plaća, mogu dati točne podatke o zaposlenima u svom resoru. S druge strane, u jednom od većih ministarstava, onom zdravlja, uspjeli smo dobiti podatke samo o njihovoj administraciji u samomom ministarstvu ali ne i o broju zaposenih u cijelom sustavu zdravstva.

NL/eZd