Događaji

Analize koštaju, ali košta i ljudsko zdravlje.

Nema stopostotne sigurnosti; Kakvu hranu jedemo?

Nema stopostotne sigurnosti; Kakvu hranu jedemo?

Za razliku od naših predaka koji su meso jeli samo nedjeljom, mi se hranimo obilatije. Ali prema svim pokazateljima, to nužno ne znači da se hranimo i bolje. Afere s hranom koje se pojavljuju periodično govore da zapravo nismo sigurni ni u koga koji sudjeluje u lancu proizvodnje hrane, piše HRT

Hrana se kontrolira redovito i na dojave. U prošloj godini mlijeko se rutinski kontroliralo. Monitoringom je uzeto 300 uzoraka mlijeka, od kojih 40 na aflatoksine, i on je prošle godine bio negativan, ističe pomoćnica ministra poljoprivrede Mirjana Mataušić-Pišl. Ako pet godina zaredom nema pojave toksina, onda se nastavlja s monitoringom, ali ne s 500 uzoraka - jer to košta. Problem je bio u tome što je državni plan monitoringa na 40 uzoraka bio negativan i za sljedeću godinu se nije povećavao.

Analize koštaju, ali košta i ljudsko zdravlje. Ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Zorica Jurković kaže da se sve u lancu treba kontrolirati, ali dodaje da ipak kvalitetu određuje tržište. Cijena najčešće određuje kvalitetu, a svuda na tržištu ima i kvalitetne i manje kvalitetne hrane. Ali bitno je naglasiti da ona mora biti zdravstveno ispravna, poručuje Jurković.

No zbog štednje, inspekcijske službe nisu u mogućnosti kontrolirati baš svaki proizvod koji dolazi na tržište tako da stopostotna sigurnost za potrošače ne postoji. Prema nekom njemačkom cjenovniku, detaljna laboratorijska analiza stoji pet do šest tisuća eura, otkriva predsjednik Udruge potrošača Ilija Rkman.

Tako i slučaj pojave konjskoga mesa u lazanjama govori da i kod starih članica EU-a propusta ima. Dosad nismo dobili jasan odgovor na pitanje je li stvar samo u pogrešnom deklariranju ili se konjsko meso ne smije stavljati na tržište. Običnom čovjeku sumnjivo je to što je konjetina jeftinija od govedine. U našem zakonu o potrošačima imamo obrambeni mehanizam u kojem proizvođač ako krivo deklarira plaća kaznu do 200.000 kuna, dodaje Rkman.

Za one koji varaju potrošače nije dovoljan samo sud javnosti. Oni trebaju odgovarati i za ugrožavanje zdravlja. A potrošači moraju biti stalno na oprezu i educirati sebe i svoju djecu. Evo što na pitanje gdje sve ima kemije odgovara jedan petogodišnjak: U siru malo, u sladoledu, u salami i gumenim bombonima je isto kemija i gotovo. I njemu i nama je jasno da sustav kontrole još uvijek nije dovoljno učinkovit da bi potrošaču jamčio sigurnost hrane.

HRT/eZd


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.