Promjene koje bi u travnju trebao donijeti novi Zakon o obrtu naknade su za nezaposlene u slučaju gašenja posla. Osim toga obrtnici prilikom ovrha više neće moći ostati bez doma i poslovnog prostora.

Nemile scene, poput deložacije zadarske obitelji Vukić nakon zaduživanja zbog propalog obrta, više se ne bi trebale ponoviti. Zbog ravnopravnijeg položaja s firmama obrtnici više neće morati strahovati od ovrhe doma i poslovnog prostora, najavio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

"Ono što je najbitnije - zaštitili smo one koji zbog objektivnih razloga na tržištu mogu upasti u poteškoće, da ne ostanu na neki način bez krova nad glavom", naglasio je Maras.

Zagrebački staklar Slavko Milić slaže se da bi to mnogima moglo pomoći, no takve situacije treba na vrijeme spriječiti, 'a ne liječiti'.

"Država neka regulira naplatu i poslovanje da se to odrađuje i nitko neće doživjeti ovrhu. Jer nijedan obrtnik nije ništa 'drpio', već se samo bori za svoje i da to naplati", poručuje Milić.

Novi zakon trebao bi omogućiti i prijenos obrta prilikom odlaska u mirovinu na supružnike i krvne srodnike. Dok će u slučaju ključa u bravu i vlasnik, a ne samo njegovi radnici, imati pravo na naknadu za nezaposlene.

"Nažalost, svake godine, kao što se otvori, i zatvori se veliki dio obrta - pet, šest tisuća ovisno o godini. Ti ljudi kada dođu u poziciju da ostanu bez posla sada na Zavodu za zapošljavanje nemaju nikakvih prava", podsjeća ministar Maras. Slaba je to utjeha majstoru od kamina Branimiru Milčecu. Nakon 30-ak godina obrt je stavio u mirovanje. Kaže ljudi nemaju novca, a posla je tek toliko da nije gladan. Snalaze se ženinom plaćom, a i djeca pomognu.

"Po kaj bi išao na burzu? Od 1990. sam obrtnik, imam 36 godina radnog staža i 59 godina. Kaj da radim na burzi, da se tamo brukam? Da mi se ljudi smiju i da me novinari pitaju po kaj sam došao tamo sa sijedom bradom?", ogorčeno zaključuje Milčec.

Iako ne sumnja u dobre namjere ministra, sumnja u skore promjene nabolje.

"Bilo bi ključno da obrtnici ne plaćaju 206 parafiskalnih nameta kroz državni sustav", predlaže ovaj obrtnik jedan od izlaza iz trenutne situacije. Novim zakonom uveo bi se i jedinstveni komorski doprinos.

"Doprinos je različit od udruženja do udruženja, obrtnika do obrtnika. Po nama nije pravedno da u jednom dijelu plaća doprinos 50-60 kuna, a u drugom 150", izdvaja Maras. Maras tvrdi - to nije financijski udar na Hrvatsku obrtničku komoru.

Iz HOK-a zasad uzvraćaju da će svoju o Marasovom zakonu službeno reći na konferenciji za dva dana.