Vlada bi bila uvjerljivija da smanji i zakonsku zateznu kamatu od 12 % kojom ‘dere’ porezne i sve ostale dužnike

Kad ministar financija Slavko Linić drugi put odluči pomoći građanima, možda bi bilo dobro da se na terenu raspita hoće li ih ta "pomoć" dodatno ukopati, piše vecernji.hr

Ideja o limitiranju iznosa na dopuštenom prekoračenju i lamentiranje o tome kako je dug za građane loš vrhunsko je licemjerje u situaciji kad država ne omogućava nikakav gospodarski prosperitet kojim će osigurati posao i plaću dovoljno veliku da se drže podalje od zaduženja. Skupih ili jeftinijih. Teren na kojem se ministar trebao raspitati nije Sabor, na čije su se zastupnike čitatelji Večernjakovih foruma posebno obrušili zbog socijalne neosjetljivosti, dok su ministru poručili da dolazi - s Marsa.

Preostaju kamatari?

- Ako mi smanje ili ukinu minus, ja ću se ubiti, jer više nemam drugih mogućnosti za preživljavanje u ovoj državi. Zbogom, Lijepa naša - jedan je od prvih komentara čitatelja na objavu da Ministarstvo financija Zakonom o potrošačkom kreditiranju kani dopušteni minus svesti na visinu plaće. I to u roku od jedne godine, nalogom bankama da ga zamijene potrošačkim kreditom s nižom kamatom. Osnovni problem ideje o pretakanju minusa u drugu vrstu kredita nije negodovanje očajnika, nego nemogućnost da taj kredit dobiju.

Da bi banka odobrila bilo kakav kredit, klijenta mora "provrtjeti" kroz HROK (Hrvatski registar obveznika kredita) i utvrditi njegovu kreditnu sposobnost. Nalažu joj to pravila upravljanja rizicima, a diktiraju ih HNB i Baselska regulativa. Teško je povjerovati da će većina dužnika taj test proći, jer da mogu, ne bi ni sad plaćali skupi dopušteni minus umjesto povoljnijeg gotovinskog kredita. Što im preostaje, ne uspiju li se tako riješiti "viška" minusa kod kojeg sada otplaćuju samo kamate, dok je glavnica zamrznuta? Kamatari?

Čak i ako povjerujemo u tezu da ministar štiti građane od prezaduženja, na koji im način može pomoći da vrate posuđeni novac koji nemaju? Kad već ulazi u sferu odnosa banka-klijent, bio bi mnogo uvjerljiviji da skupe kamate na minus smanji na razinu gotovinskog kredita, jednako kao i zakonsku zateznu kamatu od 12% kojom "dere" porezne i ostale dužnike. Dok omražene banke kod korištenja paketa proizvoda daju i nešto nižu kamatu, država od svojih 12% ne odstupa ni milimetra!

Projekcija otplate duga od 10.000 kn na dvije godine, što je najmanji rok koji Linić predviđa u ZPK-u, pokazuje da bi uz kamatu od 9,25% i naknadu od 1%, dužnik vratio 1.092 kn. Istodobno bi, uz prosječno korištenje svih 10.000 kn minusa 15 dana u mjesecu, imao troškove 1.134 kn, za deset dana mjesečno platio bi 756 kn, za pet 378 kn. Jasno, u tom slučaju ne bi otplatio glavnicu.

Kapitalna dobit

Nemoguće je izračunati koliko klijenata banaka koristi prekoračenja dvostruko ili trostruko veća od plaće, no ukupno su u dugu 7,2 mlrd. kn. U Erste banci dopušteni minus ima 43% klijenata, prosječan je iskorišteni iznos 4500 kn, a maksimum 50.000 kn uz kamatu od 8,5 do 11,95% godišnje.

U Hypu je prosječna iskorištenost minusa 60%, a s njim se služi 24,4% klijenata. Prosječno prekoračenje u HPB-u je 3300 kn, dok je PBZ-ovih 30% klijenata koji koriste minus prosječno zaduženo 8000 kn. U minusu mogu biti najviše 40.000 kn uz kamatu od 9,98 do 11,98%. Od 500.000 klijenata koliko ih u Zabi ima minus veći od primanja, koristi ga 260.000 uz kamatu od 9,99 do 11,99%. Posrijedi su tisuće zaduženih ljudi pa ovo nije napad na banke, nego na način na koji prezaduženi građani pokušavaju osigurati egzistenciju. Pravo pokazivanje "zuba" bankama donijelo bi oporezivanje kapitalne dobiti, u što se Linić ne upušta. Možda je ovo samo način da kaže da je pokušao napasti banke, ali, eto, dužnicima to nije odgovaralo. U kuloarima se već priča da ostalim ministrima prijedlog smrdi i da bi se lako mogao povući.

VL/eZd