Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović je predstavio nacrt prijedloga zakona o zaštiti prirode o kojem će sutra odlučivati Vlada RH te je istaknuo kako se njime stvara pravni okvir za poboljšanje investicijske klime, kvalitetan suživot čovjeka i prirode i za definiranje zaštite prirode kao platforme razvoja, što će sve izravno utjecati na poboljšavanje kvalitete život, piše HRT

Istaknuo je kako se zaštita prirode želi postaviti kao poluga razvoja pa su zato u novi zakon ugrađene promjene koje će to omogućiti. Dodao je da se ključne promjene donose u odredbama koje se odnose na ekološku mrežu, zaštićena područja i ophođenje s vrstama.

U području ekološke mreže Natura 2000 uvedene su promjene kojima će se ekološka mreža postaviti kao platforma razvoja. U segmentu zaštićenih područja uvode se promjene koje će pridonijeti poboljšanjima u upravljanju zaštićenim područjima, a u segmentu ophođenja s divljim vrstama, strogo zaštićenim divljim vrstama i stranim vrstama uvode se promjene koje će bolje urediti postupanje s njima radi očuvanja bioraznolikosti Hrvatske, rekao je Zmajlović.

Rekao je kako je uočena potreba da se bitno poboljša upravljanje zaštićenim područjima, onemogući zloporaba, poboljša kvaliteta i financijska učinkovitost. Hrvatska je s 36,92 posto svojega kopnenog teritorija i 16,60 posto mora u samom vrhu zemalja Europske unije, što je priznanje njezine očuvanosti i bioraznolikosti te velika obveza.

Zmajlović je rekao kako se zakonom propisuju načini očuvanja i upravljanja ekološkom mrežom te je istaknuo da je ekološka mreža zapravo "platforma zelenog razvoja".

Rekao je da zakon propisuje sudjelovanje javnosti u postupcima izrade strateških dokumenata. U izradi planskih dokumenata sudjeluje javnost, što uključuje i potencijalne investitore te na taj način investitori imaju jasan i rani uvid u mogućnost pokretanja projekata. Pojednostavnjuje se, ubrzava i pojeftinjuje postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te se, uz jasno propisane mjere očuvanja, investicijski zahvati mogući gotovo svagdje.

Istaknuo je da se novim zakonom poboljšava procedura kroz sudjelovanje Državnog zavoda za zaštitu prirode u najranijoj fazi kroz tzv. prethodni postupak. Budući da praksa pokazuje da u 90 posto slučajeva zahvati nemaju utjecaja na ekološku mrežu, tim će se postupak skratiti s prosječnih 120 do 180 dana na najviše 75 dana. Time će se investitoru uštedjeti od 20.000 do 50.000 kuna jer se za pojedine zahvate (one za koje se procijeni da nemaju negativan utjecaj na ekološku mrežu) neće trebati raditi studija utjecaja na okoliš.

Zakonom se olakšava i promet nekretninama ukidanjem prava prvokupa u nižim kategorijama zaštite. Pravo prvokupa i dalje će vrijediti za područje nacionalnog parka, strogoga i posebnog rezervata. Definira se i pravni temelj za davanje koncesijskih odobrenja u kojem će se regulirati djelatnosti, način izdavanja, naknade, uvjeti i način obavljanja djelatnosti. Produžuje se rok na koji se mogu dati koncesije na šest do 55 godina, umjesto dosadašnjih četiri do 30 godina. Produžuje se rok na koji se mogu dati koncesijska odobrenja za obavljanje djelatnosti na zaštićenim područjima s tri na pet godina, čime se investitorima olakšava poslovanje.

HRT/eZd