"Island bi trebao dobiti novi Ustav koji su sastavili sami građani. To je jedinstven slučaj u svijetu, potaknut ekonomskom krizom koja je izbila prije pet godina. Sada su na potezu političari", piše Deutsche welle u opširnoj reportaži s Islanda u kojoj se citira Birgitta Jonsdottir zastupnica oporbene stranke "Pokret" i aktivistica Wikileaksa koja je uvjerena da bi sadašnji parlament i to prije predstojećih parlamentarnih izbora mogao prihvatiti novi Ustav.

Svaki građanin imao je šansu raditi na tekstu

"Novi Ustav je poseban dokument. Zasniva se na prijedlogu prema kojem svaki građanin ima šansu da sudjeluje u njegovoj izradi. Ovo je prvi put da jedna zemlja novi Ustav pokušava izraditi iz demokratske baze. Razlog za otpočinjanje ovog projekta bila je kriza koja je počela prije pet godina", naglašava DW dodajući da su ljudi u toj zemlji davno izgubili povjerenje u političare. Naime, njihova zemlja pala u duboku krizu, a tri velike banke su bankrotirale dok su mnogi građani izgubili ušteđevinu. Bilo je to vrijeme velikih prosvjeda, no na kraju kaos nije pobjedio već želja građana da sami sudjeluju u osmišljavanju novog početka.

Projekt je počeo 2009. godine kada je pozvano 1.000 građana koji su praktično zastupali sve stanovnike zemlje.

Prirodni resursi i zdravstvo u prvom planu

"Jedan statistički sofisticirani sustav trebao se pobrinuti za to da ljudi iz raznih regija - muškarci, žene, mladi i stari sjednu za jedan stol. Svi oni su trebali razmisliti o tome - tko smo mi i što želimo?. Posebno su teme kao što su nacija, prirodni resursi i zdravstveni sustav bile u središtu pažnje. Govorilo se i o često spominjanim moralnim pojmovima kao što su odgovornost, jednakopravnost, iskrenost, poštovanje i sloboda", kaže za DW Silja Omarsdottir članica tijela koje radi na izradi Ustava, a koja je jedna od 25 Islanđana koji su na kraju preostali i dobili zadatak da napišu prijedlog nacrta Ustava.

Kako se stvarao Ustav

Novi Ustav je 29. srpnja 2011. uručen parlamentu, a u listopadu 2012. se na jednom neobavezujućem referendumu dvije trećine građana izjasnilo za usvajanje dokumenta.

"Nakon toga se diskusija vodila prije svega o budućem načinu tretmana prirodnih resursa. Jer, oni u svakom slučaju još ne bi trebali biti privatizirani. Prema nacrtu Ustava, oni bi trebali ostati u vlasništvu islandske nacije, što bi primjerice imalo utjecaja na ribarsku industriju", naglašava se u tekstu. Proces izrade Ustava pomno je praćen i u inozemstvu. Christoph Degenhart, profesor za državno pravo na Sveučilištu u Leipzigu to je posebno naglasio u izjavi za DW.

Veliko značenje referenduma

"Ustav sigurno nije lošiji nego na primjer kod nas. Kada je riječ o sadržajima, oni su aktualni, ugodno, i jasno formulirani", kaže Degenhart pohvalivši kako su autori veliku pažnju poklonili jačanju demokratske osnove te da referendumi ubuduće trebaju igrati veću ulogu. Da bi novi Ustav stupio na snagu treba ga još potvrditi sadašnji ali i budući parlament.