Najrašireniji oblici intelektualnog vlasništva su autorska prava kojima se štite osobito autorska djela

Svjetski dan intelektualnog vlasništva obilježava se već tradicionalno svake godine 26. travnja. Pojam intelektualno vlasništvo odnosi se na skup prava kojima se štite različiti aspekti i rezultati ljudske kreativnosti.

Najrašireniji oblici intelektualnog vlasništva su autorska prava kojima se štite osobito autorska djela iz područja umjetnosti, književnosti i znanosti, kao i računalni programi, te njima srodna prava kojima se štite izvođačka prava i prava kreativnih industrija; žig, poznatiji pod srodnim nazivom marka ili brend, kojim se štite znakovi razlikovanja proizvoda i usluga na tržištu; patent kojim se štite izumi iz područja tehnike ili tehnologije, te industrijski dizajn kojim se štiti se vanjski izgled proizvoda. Manje poznati oblici intelektualnog vlasništva uključuju oznake zemljopisnog podrijetla, kojima se štiti označavanje zemljopisnog podrijetla za one proizvode kojima neko osobito svojstvo daje činjenica da su nastale upravo na određenom zemljopisnom području, zaštitu biljnih sorti, te topografije poluvodičkih proizvoda kojima se štiti prostorni raspored elemenata poluvodičkih proizvoda.

Danas je sustav zaštite intelektualnog vlasništva prepoznat na međunarodnoj razini kao značajan mehanizam razvoja, a Europska unija upravo u svojim inovativnim i kreativnim kapacitetima prepoznaje svoju stratešku prednost na globalnom tržištu i potencijal za vlastiti gospodarski rast, te razvija svoju politiku prema intelektualnom vlasništvu u smjeru ostvarivanja tih potencijala.

Već danas hrvatskim poduzećima i intelektualnim stvarateljima kao pojedincima na raspolaganju je kao alat za uspješno pozicioniranje na tržištu i razvoj poslovanja visoko razvijen nacionalni sustav intelektualnog vlasništva, a skorim ulaskom u Europsku uniju taj će se sustav u potpunosti uklopiti u jedan od najrazvijenijih u svijetu.