U cijeloj Hrvatskoj, procjene su romske zajednice, ima između 3.000 i 3.500 bespravno sagrađenih objekata u kojima žive Romi, a koji će, ne podnesu li zahtjeve za legalizaciju najkasnije do 30. lipnja, biti srušeni, piše novilist

Zakonske odredbe za sve građane Hrvatske vrijede jednako, odgovaraju našem listu iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koje je u nekoliko navrata najavljivalo da će u zadnjem, trećem valu rušenja bageri ići i na objekte za stalno stanovanje. Romi pak poručuju da sami za legalizaciju novca nemaju, i ukoliko im država i lokalne zajednice ne pomognu, na teret će dobiti još više socijalnih slučajeva.

»Rok do kojeg treba izvršiti prijavu za legalizaciju, 30. lipnja, nije moguće ispoštovati pa već duže vrijeme zahtijevam da se on produži do kraja tekuće godine, ili do 30. lipnja 2014. godine. U svemu imam podršku mojih kolega - saborskih zastupnika, pa se nadam da ću sva svoja nastojanja, a koja se tiču legalizacije, ostvariti. Smatram da je naša država s ovom Vladom na čelu dovoljno socijalno osjetljiva, pa neće doći do rušenja kuća u romskoj zajednici jer bi to pojačalo problem socijalnog statusa Roma kojih ionako 95 posto živi na socijalnoj skrbi«, kaže za naš list Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske manjine. Unatrag osam mjeseci, dodaje, pokušava pronaći pomoć, novčana sredstva za legalizaciju romskih naselja.

Isti pred zakonom

»Ministarstvo je svjesno problema bespravnih romskih naselja. Financijska sredstva koja je imalo na raspolaganju namjenski je potrošilo na izradu prostornih planova pojedinih romskih naselja. Za uspješno rješavanje problema potrebno je aktivno uključivanje i suradnja i lokalne samouprave i romske zajednice. U nekim je područjima ta suradnja vrlo dobra i može biti primjer ostalima.

Što se same dokumentacije za legalizaciju tiče, i roka do kojeg se ona treba predati, važno je naglasiti da je za pokretanje postupka legalizacije bitno podnijeti zahtjev do 30. lipnja, a dokumentacija će se, ukoliko ne bude završena do toga roka, moći i naknadno dostavljati. Zakonske odredbe vrijede za sve građane Hrvatske jednako«, odgovaraju iz Ministarstva. I iz Ureda predsjednika Josipovića poručuju kako bi »Romima trebalo u procesu legalizacije podršku pružiti ne samo financijski, već i u postupku legalizacije, kao i kroz programe za romsku manjinu«.

»Od Vlade sam tražio da izdvoji od 12 do 15 milijuna kuna kao pripomoć romskoj zajednici. Kroz nekoliko dana imat ću službeni razgovor s potpredsjednikom Vlade Nevenom Mimicom i premijerom Milanovićem. Sva moja nastojanja u proteklih više mjeseci usmjerena su k tome da svi podnesu zahtjeve za legalizaciju.

To smo uglavnom činili na način da smo, osobno ili preko predsjednika udruga koje djeluju u pojedinim romskim naseljima, nastojali prikupiti što više podataka o veličini objekata u kojima Romi žive, o veličini parcele na kojoj se nalazi objekt, o tome kad je i kako sagrađen, o stanarima koji žive u njemu - željeli smo prikupiti što više podataka kako bismo mogli ovim informacijama u kasnijoj fazi realizacije posla pouzdano i kvalitetno raspolagati«, napominje Kajtazi, podsjećajući kako je i predsjednika Ivu Josipovića na nedavom sastanku upoznao s ovim problemom. Kako romska zajednica sama, zaključuje, troškove legalizacije ne može nositi, financijska se »konstrukcija« može zatvoriti samo u krugu koji bi sačinjavali Vlada, lokalna i romska zajednica.

Ne predaju li Romi zahtjev za legalizaciju do zadanog roka 30. lipnja, bageri neće čekati - može se iščitati iz odgovora Ministarstva graditeljstva čija je ministrica Anka Mrak-Taritaš u više navrata ponovila kako se zacrtani rok neće mijenjati, odnosno produžavati, kao i to da će se u prvom naletu, ovom trenutačnom, uklanjati bespravne građevine koje nisu namijenjene stalnom stanovanju, a koje otprije imaju rješenje o rušenju, no njihovi su se vlasnici ogušili na poziv na legalizaciju do kraja 2012. Nakon njih, u drugom valu, rušit će se bespravni objekti koji se povremeno koriste, a na kraju i bespravne zgrade u kojima se stalno živi.

NL/eZd