Domaća prehrambena industrija od 1. srpnja naći će se u procjepu između Scile i Haribde - s jedne strane se ukidaju carine zemljama EU-a, a na drugoj strani prestaju važiti povoljni regionalni trgovinski ugovori izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e, piše slobodnadalmacija

Doduše, još uvijek tinja nada da će Europska komisija "slomiti" BiH da trgovinski režim s Hrvatskom jednostavno "naslijedi" ugovore koji su važili u okviru CEFTA-e, ali za sada dogovora nema. Stipan Bilić, direktor Udruženja konditora Hrvatske, kazao nam je kako će zbog ukidanja carina na niz prehrambenih proizvoda dugoročno sasvim sigurno propasti dobar dio primarne i prerađivačke prehrambene industrije, ali da će zato profitirati - potrošači.

Od 1. srpnja povećat će se u dva navrata trošarine za cigarete pa će tako kutija cigareta ulaskom u EU biti skuplja od dvije do tri kune od tog datuma, od siječnja 2014. još par kuna, a treće poskupljenje pušače čeka krajem 2017. godine. 

Kupujmo hrvatsko

Doduše, najava povećanja cijena mlijeka za prosječno 10 posto nije baš u skladu s takvim prognozama, ali Bilić i drugi stručnjaci prognoziraju kako će postupno početi padati cijene mesa, brašna, čokolade, vina, slatkiša, dodataka i začina za prehranu i drugih prehrambenih artikala, jer su carine za njih do sada iznosile od pet do 40 posto.

- Ukidanjem carina od 40 posto na meso i mesne prerađevine vrlo brzo će se sniziti cijena mesa, ali mislim da u kratkom roku neće doći dio pojeftinjenja mesnih prerađivačkih proizvoda zbog toga što će građani ostati lojalni domaćim proizvodima na koje su navikli. Odnosno, ako na policama i bude više stranih jeftinijih mesnih prerađevina, građani će i dalje, barem u kratkom roku, preferirati domaće proizvode na čiji su ukus naviknuli - smatra Bilić, dodajući kako će nekonkurentna domaća prehrambena industrija nakon ukidanja zaštitnih carina jednim dijelom bankrotirati.

- To će biti posljedica činjenice da vrijeme kada je proizvodnja bila zaštićena nije iskorišteno za povećanje produktivnosti u mesnoj i mesno-prerađivačkoj industriji, kao i prinosi u proizvodnji žitarica, šećerne repe i drugih proizvoda. Opstat će one veće prehrambene tvrtke koje su uspjele podići razinu produktivnosti na europsku razinu, ali manje tvrtke koje to nisu uspjele, kao ni individualni poljoprivrednici, neće moći pratiti tu utrku. Individualne poljoprivrednike tada će spasiti samo ono što su morali davno napraviti - udruživanje u zadruge i moderniziranje proizvodnje - dodaje Bilić.

Prema njegovim riječima, manje carine neće ugroziti domaću proizvodnju piva, sokova i vode, dijelom zbog velike voluminoznosti tih proizvoda što poskupljuje njihov transport - tako da tim proizvodima neće pasti cijena. Kada je u pitanju vino, za koje su carine do sada iznosile 50 posto, problem je i to što EU ima s Čileom ugovor o 10 postotnom iznosu carine, pa će sve to imati jak utjecaj na cijene stolnog, kvalitetnog i vrhunskog vina. Bilić napominje kako bi se na udaru mogle naći i tvrtke koje se bave proizvodnjom slatkiša, te začina i dodataka za jelo.

Cijene kozmetike, tekstila, odjeće i obuće, dakle robe široke potrošnje i namještaja bi ulaskom u EU trebale ostati na sadašnjim razinama jer carina na uvoz iz Unije ni sada nema, a postoji mogućnost blagog pada zbog manjih troškova manipulacije na graničnom prijelazu.Mlijeko skuplje od prosjeka

- Radi se o tome da su ti sektori u EU-u zadnjih godina jako unaprijedili svoje poslovanje i povećali produktivnost, dok naše kompanije stagniraju - rekao nam je direktor Udruženja konditora Hrvatske.

Koliko je teško unaprijed izračunati koji će proizvoditi pojeftiniti, a koji poskupjeti zbog ukidanja carina dovoljno govori situacija s cijenama mlijeka. U Njemačkoj najmanja cijena mlijeka iznosi 3,7 kuna za litru, a većina proizvođača prodaje u toj zemlji litru mlijeka od 50 do 90 centi, dakle od 3,75 do 6,7 kuna.

U Nizozemskoj litra mlijeka košta od 70 do 90 centi (5,2 do 6,7 kuna), u Španjolskoj prosječno košta 80 centi (oko 6 kuna), Poljskoj 60 centi (oko 4,5 kuna), dok u Parizu za litru mlijeka treba izdvojiti i do 1,2 eura, odnosno i do 9 kuna. Novim poskupljenjem mlijeka, koje je prvo neslužbeno "najavila" tvrtka "Dukat", čiji je vlasnik francuski "Lactalis", cijena litre trajnog mlijeka u Hrvatskoj će se kretati oko jednog eura, dakle bit će viša od prosječne cijene litre trajnog i svježeg mlijeka u zemljama EU-a.

Međutim, u Hrvatskoj su veće i otkupne cijene sirovog mlijeka u odnosu na EU, pa tek treba vidjeti kako će nova carinska pravila utjecati na cijenu mlijeka. Sve to govori kako ne treba očekivati automatsko pojeftinjenje proizvoda za koje padaju carinske barijere, jer sve ovisi o nizu tržišnih čimbenika.

SD/eZd