Otočni sabor, kao udruga za razvitak hrvatskih otoka, u potpunosti je protiv donošenja Zakona o zaštiti prirode kakav je upućen u saborsku proceduru, zbog načelnih činjenica da se zaštita prirode umanjuje, odnosno da se ukida zaštita države nad mnogim područjima koja su do sada bila zaštićena, piše slobodnadalmacija

To osakaćivanje posebno je vidljivo na morskim prostorima, štićeno je 16 posto umjesto dosadašnjih 30 posto, uz napomenu Otočnog sabora da se "jakim" institutima nacionalnih parkova i parkova prirode štiti manje od jedan posto morskog okoliša.

- Ovaj prijedlog zakona ne prepoznaje more ni kao fizički trećinu hrvatskog teritorija, odnosno prirode, jer se more izrijekom spominje tek jednom, a pomorsko dobro samo dva puta u cijelom zakonskom tekstu. To je nedopustiv odnos prema vrijednosti morskog okoliša za Republiku Hrvatsku.

Iz pojedinih članaka jasno je vidljivo da je zakon pisao netko tko ne poznaje more, pa se tako, za ilustraciju, prema članku 153. prijedloga, ne mogu brati biljke, gljive, alge i lišajevi, ali koralji nisu spomenuti, stogodišnje strukture koralja naspram lišajeva - upozorava mr. Marjana Šešelja-Botić. Mr. Šešelja-Botić je upozorila i na nelogičnost članka 66., gdje se navode samo dva zabranjena ribolovna alata: otrov i eksploziv.

- U zemlji koja je najbogatija u svijetu tradicijskim i modernim ribolovnim alatima, imamo ih evidentiranih više od dvije stotine, zabranjuju se tek otrov i eksploziv. Od preko 200 evidentiranih ribolovnih alata, na desetine "u paketu" koriste noćno svjetlo, odbljeske, zvukove... Njima se zapravo riba ne lovi, nego se uništava sav živi morski svijet, neselektivno i brutalno - navela je mr. Marjana Šešelja-Botić, dodajući kako je Otočni sabor posljednji koji bi zagovarao da se more ne koristi, ali ljudi s mora žele da se more koristi na principima onoga što se sad naziva održivi razvoj, a što su, da bi preživjeli na škoju, preci prakticirali tisućama godina.

- Bojazni da će interesi lokalne zajednice i RH na moru, obali, dnu, otocima i zaštićenim područjima biti ugroženi sad više nisu bojazni, nego stvarne prijetnje, zbog eskalacije i odstranjivanja svega onog što je "suvišno" stranom kapitalu s tih područja: ne samo prirodnih osobitosti mora i otoka, već i samog stanovništva - zaključuje Šešelja-Botić.

SD/eZd