Većina će stanova prije nestati nego promijeniti vlasnika, jer je godišnja vrijednost prodanih stanova pala na četvrtinu prometa iz 2007. godine, odnosno na približno 7 milijardi kuna

Tržište nekretnina u Hrvatskoj toliko je palo da bi, prema trenutačnom prometu, svaki stan mogao promijeniti vlasnika tek za dvjesto godina. Većina će stanova tako prije nestati nego promijeniti vlasnika, jer je godišnja vrijednost prodanih stanova pala na četvrtinu prometa iz 2007. godine, odnosno na približno 7 milijardi kuna, piše vecernji.hr

Kod zemljišta pad je na samo 17 posto tadašnjeg prometa, naglašava zamjenik guvernera HNB Damir Odak. Iskustvo drugih zemalja koje su se suočavale sa slomom tržišta pokazuje da povratak cijena nekretnina na nominalnu razinu na kojoj su bile prije krize traje više od desetljeća. Sve su te krize započele naglim padom cijena nekretnina, koji je u Hrvatskoj izostao, upozorio je Damir Odak na nedavnoj konferenciji Tržišta novca.

Kako u najvećem broju slučajeva stanovi, poslovni prostori i zemljište služe kao osiguranje za otplatu kredita, HNB najavljuje postupno povećanje rezervacija banaka sa 42 na 50% pokrivenosti loših kredita rezervacijama. Procjenjuju da će u rezervacije ići dodatne četiri milijarde kuna, što se među bankarima tumači kao značajan regulatorni udar u ionako lošoj situaciju. - Ostali smo neugodno iznenađeni količinom lobiranja banaka protiv povećanja rezervacija, i to na način da se neistinito napuhavao utjecaj povećanja rezervacija na bilance banaka. Faktor pretjerivanja je bio nevjerojatnih 3-4 puta! - ustvrdio je guverner Boris Vujčić.

Naplata loših kredita iz hipoteka građana podrazumijevala bi deset uspješnih ovrha dnevno, odnosno 2000 godišnje. Građani su prestali vraćati svaku desetu, a tvrtke svaku četvrtu kunu kredita. Zaduženima u švicarskim francima pomoć najavljuje država vraćanjem kamata na stambene kredite na početne razine, na 2-4%, umjesto 4-5% na koliko su skočile. Približno 40% svih stambenih kredita, odnosno 23 milijarde kuna kredita, vezano je uz švicarski franak.

Građani su prestali vraćati više od 3,2 milijarde kuna stambenih kredita. Većinom su to dužnici u francima, koje je tečaj franka zavio u crno. Bankari s puno više rezervi, a zacijelo i lobiranja, idu prema Liniću i njegovoj retroaktivnoj zaštiti potrošača. Očekuje se da će Linićev zakon pokušati rušiti i na Ustavnom sudu.

VL/eZd