Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka pripremili su formulu po kojoj će se ubuduće ograničavati kamate na kredite. Prema toj formuli, najveća dopuštena kamatna na potrošačke kredite i dopuštene minuse pala bi sa sadašnjih 12 na 11 posto. Najveća kamata mora biti jedan postotni poen niža od zatezne kamate, koja je 12 posto.

Najveća kamata na stambene kredite može biti samo jedan postotni poen iznad prosječne kamatne stope odobrene u prethodnoj godini, doznaje Večernji list. Stambeni će se krediti grupirati prema valutama te će HNB jednom godišnje objavljivati podatak o kamatama vezanim uz eure, švicarske franke i kune. Lani je, primjerice, prosječna kamata na sve stambene kredite s deviznom klauzulom bila 5,37 posto, pa bi po toj formuli najveća kamata na stambene kredite bila 6,37 posto.

Večernjakov izvor kaže da HNB tek treba dostaviti podatke o kretanju kredita po pojedinim valutama, a očekivati je da će kamata na kredite u švicarskim francima biti nešto niža od prosječne, dok su kamate na eurske i kunske kredite nešto više. Prema najavi ministra financija ovaj će se tjedan o prijedlogu zakona razgovarati na užem kabinetu Vlade.

Prođe li sve kako je zamišljeno, zakon bi se odnosio i na nove i na stare kredite, pa velik broj korisnika stambenih, ali i potrošačkih kredita može očekivati pad kamata.