Unutar kredita građanima najlošija je naplata hipotekarnih, čak 24,6 posto ih je nenaplativo, no njih najmanje i ima

Građani i poduzeća ukupno ne mogu vratiti 41,47 milijardi kuna kredita bankama, pokazuju to najnoviji podaci Hrvatske narodne banke o kvaliteti kredita po sektorima s 31. ožujka ove godine, piše novilist

U odnosu na kraj 2012., riječ je o novom porastu nenaplativih kredita za dodatne dvije milijarde kuna u samo tri mjeseca.

Naime, koncem prosinca nenaplativi su krediti iznosili 39,6 milijardi kuna, dok je njihov udio u ukupnim bio na 13,93 posto. Kako nenaplativi krediti rastu puno brže od ukupnih, njihov se udio u ukupnima konstantno povećava, pa je s koncem ožujka narastao na 14,57 posto.

U tih 41,47 milijardi kuna loših kredita, čak 28,64 milijardi kuna otpada na tvrtke, koje tako ne mogu vratiti čak 26,24 posto odobrenih im kredita, što znači da se ne naplati svaki četvrti do treći kredit poduzećima.

Građani, kao bankarski klijenti, ne mogu pak vratiti 12,17 milijarde kuna kredita što je 9,67 posto ukupno im odobrenih kredita, pa u tom sektoru nenaplaćena ostaje svaka deseta kuna. Posljedica su naravno brojne ovrhe i sve više blokiranih računa.

Unutar kredita građanima najlošija je naplata hipotekarnih, čak 24,6 posto ih je nenaplativo, no njih najmanje i ima. Nenaplativih je 6,36 posto ukupnih stambenih kredita, potom 4,71 posto autokredita, te 4,49 posto kartičnih kredita.

Što se tiče prekoračenja po transakcijskim računima, koje je ministar Linić htio ograničiti, njihova se naplata pogoršava i gotovo ih je 15 posto u crvenom. Gotovinskih nenamjenskih kredita nenaplativo je 9,07 posto, dok je unutar svih ostalih, a prije svega su tu razne vrste potrošačkih kredita, nenaplativo njih čak 23,5 posto.

Što se tiče države, odnosno državnih jedinica, udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita iznosi svega 0,24 posto (91 milijun kuna).

Brojke dakle pokazuju da se stanje u naplati konstantno pogoršava. Neku nadu možda može pružiti činjenica da su u prvom kvartalu nešto porasli ukupni krediti (s 283,9 milijardi kuna krajem 2012. na 284,6 milijardi krajem ožujka 2013.), no s obzirom da njihov pad na godišnjoj razini iznosi oko 11 milijardi kuna (koncem ožujka 2012. bili su na 295,6 milijardi kuna), riječ je o minimalnim pomacima.

Za usporedbu s prijekriznim godinama, krajem 2008. ukupni su krediti iznosili 252,7 milijarde kuna, a u tome je nenaplativih bilo 12,5 milijardi. Znači da su ukupni u četiri krizne godine porasli 12,6 posto, dok su nenaplativi gotovo učetverostručeni.

NL/eZd