Iako je uz Bolonjski proces i Lisabonsku konvenciju o priznavanju visokoobrazovanih kvalifikacija Hrvatska svojim studentima omogućila bezbolan nastavak školovanja u EU, to ne znači da priznavanje kvalifikacija neće tražiti vremena ili da će biti besplatno.

Velika novost za sve hrvatske građane koji studij u inozemstvu plaćaju sami ili iz roditeljskog džepa ili su pak za studij dobili stipendiju, jest to što će ulaskom u EU postati ravnopravni s ostalim građanima EU te će prema tome plaćati jednake školarine.

Pravo na niže školarine

Međutim, jedinstveni model ne postoji - na različitim sveučilištima i stupnjevima obrazovanja postoje različite školarine. ''Primjerice, budu li studirali u Švedskoj ili Škotskoj, hrvatski studenti ondje neće plaćati školarinu, dok će primjerice u Engleskoj plaćati istu cijenu kao i engleski kolege, a ne tri puta veću kao na pojedinim sveučilištima do sada'', navodi se u publikaciji EUčionica koji je pripremila udruga Europski edukacijski forum (EEF), zajedno sa svojim partnerima Večernjim listom i 24sata TV.

Osim nižih školarina, hrvatski će građani dobiti pristup stipendijama za potporu studiranju koje su do tada bile namijenjene samo državljanima EU. ''Ako na školovanju provedu pet godina, automatski stječu pravo stalnog boravka. Time uživaju sva prava i pogodnosti kao i državljani te zemlje, a to su socijalno i zdravstveno osiguranje, naknada za rodiljski dopust, dječji doplatak, prava iz mirovinskog osiguranja, pravo naknade za nezaposlene, porezne olakšice itd.'', stoji u publikaciji.

Sustavi visokog obrazovanja u Europskoj uniji

Sustavi visokog obrazovanja u Europskoj uniji, kao i u europskim državama izvan EU, usklađuju se od 1999. u sklopu Bolonjskog procesa kojemu je Hrvatska sustav studija prilagodila 2005. godine. Sustav studija na tri razine najpoznatiji je po svojim engleskim skraćenicama bachelor ili prvostupnik, master ili magistar/specijalist struke te doctorate ili doktor znanosti, a ishodi učenja i studentski rad po ECTS bodovima, koji se dodjeljuju po količini vremena koje studenti ulože kako bi stekli neke ishode učenja.

''Kao rezultat ove prilagodbe, veći broj studenata nego ikada prije stječe visokoobrazovnu kvalifikaciju te se smanjuje ukupno trajanje studija. U ranijem sustavu studija studenti su mogli uspješno položiti većinu ispita nakon tri, četiri ili pet godina studija, ali ako nisu uspjeli diplomirati, tada su i dalje na tržištu rada bili ravnopravni s osobama koje su završile srednju školu; s ovim problemom suočavao se svaki drugi hrvatski student u starom sustavu'', navodi se.

Fleksibilnost za studente

Dodatna prednost nove strukture studija jest i fleksibilnost za studente. Studenti koji završe prvu razinu studija imaju široku lepezu mogućnosti: mogu nastaviti isti smjer na drugoj razini studija, mogu promijeniti visoko učilište ili smjer studija, mogu napraviti pauzu i studij nastaviti kasnije znajući da im prvu kvalifikaciju nitko ne može oduzeti ili mogu trajno ući na tržište rada.

Novi sustav studija u Republici Hrvatskoj uveden je i u propise o zapošljavanju u državnim službama, u javnim službama te u jedinicama lokalne i područne samouprave. ''Za prvostupnike u Hrvatskoj to znači da se sa svojim kvalifikacijama mogu prijaviti i bit će prepoznati na svim natječajima za radna mjesta u javnom sektoru na kojima je uvjet njihova razina obrazovanja. Sve veći broj privatnih poslodavaca prilagođava svoje propise o zapošljavanju, a razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira olakšat će daljnje usklađivanje tržišta rada i sustava obrazovanja.''

Što članstvo u EU donosi hrvatskom obrazovnom sustavu?

Strateški okvir europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju je dokument ''Obrazovanje i osposobljavanje 2020.'' koji je usvojen 2009. Pregovori s Europskom komisijom za poglavlje ''Obrazovanje i kultura'' zatvoreni su 2006. ''Utvrđena je visoka stopa usklađenosti hrvatskog sustava obrazovanja s onima u europskim zemljama. Slijedom obveza preuzetih pregovorima u području obrazovanja, u hrvatsko zakonodavstvo su unesene odredbe koje će se početi primjenjivati od dana hrvatskoga pristupanja EU. Odnose se na obrazovanje djece radnika migranata (državljana EU) i primjenu načela nediskriminacije spram državljana EU u odnosu na hrvatske državljane'', navodi se u publikaciji. Državljani EU će se upisivati u obrazovne ustanove u RH pod istim uvjetima kao državljani RH (npr. mogućnost besplatnog pohađanja visokih učilišta ako zadovoljavaju uvjete određene za državljane RH).

''Članstvom u EU Hrvatska će se aktivnije uključiti u ostvarivanje ciljeva iz strateškog okvira europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju: da cjeloživotno učenje i mobilnost postanu stvarnost, da se poboljšaju kvaliteta i učinkovitost obrazovanja i osposobljavanja, da se promiču jednakost, socijalna kohezija i aktivno građanstvo te da se osnaže kreativnost i inovacije na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja.'' Za ostvarivanje zajedničkih obrazovnih ciljeva zemalja članica EU na raspolaganju su sredstva Europskog socijalnog fonda (samo za države članice EU) i Programa za cjeloživotno učenje EU u kojemu Hrvatska punopravno sudjeluje od 2011. godine.