U njemačkim medijima se i dalje kritično izvještava prije svega o gospodarskom stanju u Hrvatskoj i strahuje da će ona postati teret za EU

Lijevo-liberalni dnevnik Süddeutsche Zeitung piše da je Europska komisija svjesno uljepšala stanje te citira izjavu jednog europskog diplomata u Zagrebu da "u Bruxellesu nitko nije želio čuti" izvještaje o lošem stanju. "30. lipnja će se u Zagrebu s počasnim gostima slaviti pristup Europskoj uniji.

A kad se raziđe dim vatrometa, Hrvatska će zacijelo potpasti pod specijalni nadzor EU-a. Jer, hrvatski dugovi rastu vrlo brzo. Svjetska banka smatra da je za zemlju koja je na stupnju razvoja kao Hrvatska prikladna razina zaduženja od 40 posto BDP-a. A prema navodima EU-a oni će već 2014. iznositi oko 62 posto.

Time će biti prijeđena gornja granica EU-ovog pakta stabilnosti i rasta od 60 posto. S obzirom da Hrvatska i u ovogodišnjem proračunu s deficitom od 4,7 posto prelazi dopuštenu granicu od tri posto, a EU za 2014. očekuje još veći deficit, nova članica EU-a će zacijelo uskoro pripadati među zemlje koje EU posebno nadzire."

Velika nezaposlenost

Dopisnik ovih novina dalje navodi kako se ni jedna hrvatska vlada nije usudila provesti rigorozne mjere štednje u prenapuhanoj javnoj upravi i 650 većinom nerentabilnih javnih poduzeća jer bi "sljedeće izbore sigurno izgubila". Navodi također da Hrvatska ipak ima jedan siguran oslonac - turizam, zaključujući da se na hrvatskoj obali "malo primjećuje od krize". Ali, u industrijskim gradovima i u samom Zagrebu je stanje drukčije, piše Süddeutsche Zeitung: "Primjerice za zaposlenice tvornice tekstila DTR, koje štrajkaju jer od ožujka nisu dobile plaću. Stopa nezaposlenosti je gotovo 21 posto. Još lošije je stanje među mladim Hrvatima: među njima gotovo svaki drugi nema posla. S članstvom u EU-u upravo će mladi i dobro obrazovani Hrvati moći lakše odseliti iz zemlje", zaključuje Süddeutsche Zeitung.

Švicarski Neue Zürcher Zeitung se kritički osvrće na napise u nekim njemačkim medijima i potpuno drukčije ocjenjuje stanje u Hrvatskoj i spremnost te zemlje za EU: "Hrvatska se promijenila. U Zagrebu više ne dominira ultranacionalizam Franje Tuđmana nego politika usmjerena prema regionalnim nagodbama. Uz velike žrtve se provodi gospodarska strukturna reforma. Pravna država je ojačana. Danas čak jedan bivši šef vlade sjedi iza rešetaka zbog korupcije. Hrvatska će 1. srpnja postati 28. članica EU-a.

Jednostrana perspektiva

U Njemačkoj taj korak izaziva djelomice nelagodu. To se može razumjeti s obzirom na probleme EU-a i gospodarske poteškoće Hrvatske. Ali, neprimjeren je ton kojim je nedavno o tomu pisao Bild-Zeitung. ‘Hrvatska će biti sljedeći grob za naše milijarde'. U istom stilu je nastavljeno: ‘Visoki dugovi, brojni nezaposleni i još više korupcije - dolazi li u EU sljedeća Grčka?' Toj jednostranoj perspektivi protive se brojni Hrvati. Informativni portal PolitikaPlus nabraja njemačke tvrtke koje već godinama u Hrvatskoj zarađuju velik novac.

Među njima je i Deutsche Telekom koji je dugo kao privilegirani monopolist zarađivao milijarde. Hrvatska reakcija na jednostranu kritiku može se sažeti u jednostavnu formulu: Ne, hvala, Njemačka.", zaključuje Neue Zürcher Zeitung parafrazirajući naslov pjesme "Danke, Deutschland", za koju je uvodno spomenuo da u Hrvatskoj nikad nije postala hit, ali je u Srbiji korištena u propagandnim filmovima "koji su prikazivali bratstvo po oružju hrvatskih ustaša i (njemačkog) Wehrmachta".