Sa 78 glasova za i 6 protiv usvojen je zakon sporni zakon o suradnji u pravosudnim stvarima s članicama EU. Zbog vremenskog ograničenja, da se europski uhidbeni nalog primjenjuje na djela počinjena nakon 7.8.2002., kolokvijalno je prozvan lex Perković. HDZ je napustio sabornicu, a šef stranke Tomislav Karamarko optužio vladajuće za kršenje europske pravne stečevine.

"U međuvremenu će Hrvatska ući u Europsku uniju kao zemlja koja krši temeljne vrijednosti Europske unije i može biti izložena sankcijama i suspenzijama prava u Europskoj uniji. Zamislite hipotetski, koliko bi to moglo koštati hrvatsko gospodarstvo i hrvatske građane, zbog čega. Zbog toga da se ne saznaju tajne iz vremena komunističke diktature", rekao je Karamarko.

"Govorimo o jednoj osobi koja se provlači kroz ovaj zakon kao sinonim, što ne odgovara istini", rekao je SDP-ov Igor Dragovan.

"Ali ako ćemo već oko toga, to su ljudi koji su bili najbliži suradnici tih istih ljudi koji su sada protiv, koji su bili najbliži suradnici i pokojnog predsjednika, koji su sudjelovali u ključnim da tako kažem, vremenima za Republiku Hrvatsku. Iako je postojalo nešto nerazjašnjeno i ako postoji, to mi u Hrvatskoj moramo napraviti", istaknuo je Dragovan.

Postavio je i pitanje Karamarku.

"Nikada nismo imali snage sami istražiti i zločine i sve ono što je bilo negativno u hrvatskoj prošlosti. I sada o tome govore ljudi koji su sudjelovali, koji su nosili teret odgovornosti, koji su bili na čelu službu koji su taj posao trebali raditi, koji su rekli da je sve čisto. Ja postavljam ovdje pitanje, i u svoje ime, zašto to niste napravili", kazao je Dragovan.

Nezavisni Damir Kajin imao je niz pitanja za HDZ.

"Zašto HDZ nije prozivao recimo Šuška za suradnju s jednim Perkovićem, zašto je Tuđman sve to tolerirao, zašto je obavještajna zajednica, zašto je policija rekla sve je čisto, a evo sada se slučaj otvara i neka se otvori. Zašto je DORH rekao sve je čisto? Reći s druge strane, da ova Vlada štiti zločine, bilo kojeg režima, pa i onog pod navodnicima, udbaškog, pa to je naprosto uvredljivo", rekao je Kajin.

HNS-ov Rado Radoš kaže da je nezgodno ulaziti u sukob s europskim tijelima nekoliko dana prije ulaska u EU, ali napominje.

"Ali nije to samo po sebi ništa tragično. Ono što je tu problematično je mogućnost da se hrvatski branitelj i to je istaknuo i predsjednik Vlade i ja se s tim motivom potpuno slažem i razumijem ga, na neki način izlože prečestom sudskom problematiziranju i da se to ne pretvori u razne vrste politika. To je moguće", kazao je Radoš.

Podsjetio je pri tom na slučaj Purda. Vlada je odbila amandman nezavisne Jadranke Kosor koja je tražila ukidanje spornog roka, no objašnjenje je dala Sandra Artuković Kunšt, zamjenica misnitra pravosuđa.

"Implementirana je odluka s vremenskim učinkom od njezing stupanja na snagu. Ako se razlozi ovog predloženog amandmana tiču u javnosti spominjanog konkretnog slučaja, onda samo zbog obrazloženja odbijanja amandmana, valja ukazati da su precijenjene mogućnosti ovog zakona jer zastara kaznenog progona predstavlja zapreku za izvršavanje europskog uhidbenog naloga po odredbi članka 21. stavak 1.5. Osim toga, i predviđena je zastara kao razlog i u samoj okvirnoj odluci. I tu smo okvirnu odluku u potpunosti implementirali. Na tom tragu je razmatrana mogućnost izmjene Ustava Republike Hrvatska po pitanju nezastarijevanja određenih kaznenih djela i to je onaj odgovarajući pravni put", kazala je Artuković Kunšt.

Kosor je naglasila da se njezin amandman ne odnosi ni na jedan konkretan slučaj. 22 od 27 članica Unije nema ograničenje, podsjetila je Kosor.

"27 država članica Europske unije ratificiralo naš pristupni dokument onako kako smo ga ispregovarali i izglasali u ovome domu 2010. godine. Mi u nekoliko sati pred ulazak u Europsku uniju, mijenjamo te odredbe", poručila je Kosor.