Svi telekomunikacijski operateri u Hrvatskoj zakonski su obvezani 12 mjeseci čuvati sve telekomunikacijske podatke

Sud Europske unije u Luksemburgu odlučivat će danas je li višemjesečno čuvanje svih telekomunikacijskih podataka u većini europskih zemalja, pa i u Hrvatskoj, u skladu s europskim pravnim redom, piše novilist

Povijesna odluka suda EU - koji je vrhovni sud EU i ne treba ga miješati s Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu - bit će objavljena upravo u trenutku kada je zahvaljujući otkrićima američkog špijuna Edwarda Snowdena zabrinutost zbog globalnog špijunskog nadzora nad građanima i telekomunikacijskim podacima na vrhuncu.

Svi telekomunikacijski operateri u Hrvatskoj, u skladu s uredbom o obvezama iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u telekomunikacijama, zakonski su obvezani 12 mjeseci čuvati sve telekomunikacijske podatke: sve telefonske pozive i sadržaje tih poziva, sve poruke i sadržaj svih komunikacija. Dakle, sve vaše pozive.

Pravo na privatnost

Kako stoji u članku 27. spomenute uredbe, podaci o svim pozivima ostvarenim unutar i preko telekomunikacijskih kapaciteta moraju »putem propisanog tehničkog sučelja« biti raspoloživi Operativno-tehničkom centru za tajni nadzor telekomunikacija, koji je svojevrsni tehnički servis službama koje u Hrvatskoj imaju pravo prisluškivati građane.

Čuva se i sva elektronska komunikacija ostvarena putem interneta. Navedeno područje u Europskoj uniji regulirano je kontroverznom direktivom 2006/24/ES, u kojoj je propisana obveza čuvanja telekomunikacijskih podataka, telefonskih i internetskih, u razdoblju od najmanje šest mjeseci do najdulje dvije godine.

Tom se direktivom, koja je ubrzo postala predmetom žestokih kritika nevladinih organizacija, Europa pridružila SAD-u koji je teroristički napad na Ameriku 2001. iskoristio kao povod za demontažu ljudskih prava i prava pojedinca na privatnost, koji su žrtvovani zbog tobožnje sigurnosti.

Nalog za brisanje

Nekoliko europskih zemalja već se oduprlo provedbi sporne uredbe, među njima, uz Rumunjsku i Bugarsku, i Njemačka, čiji je Ustavni sud 2010. njemački zakon donesen na podlozi direktive 2006/24/ES zbog kršenja prava na privatnost proglasio ništavnim, naloživši operaterima brisanje svih sačuvanih telekomunikacijskih podataka.

Spornoj uredbi koja omogućava neograničeno i masovno gomilanje podataka svih državljana EU usprotivili su se i u Irskoj i Austriji, na čiju će inicijativu sud EU uLuksemburgu danas odlučivati o tom važnom pitanju. Stručnjaci od početka upozoravaju kako je glavni problem direktive upravo njezina neograničenost i neuravnoteženost.

Naime, direktiva omogućava gotovo neograničeno gomilanje podataka o ljudima koji uopće ni za što nisu osumnjičeni, a čuvani podaci u svakom trenutku mogu biti upotrijebljeni protiv njih, zbog čega neki smatraju kako direktiva krši načelo presumpcije nevinosti.

Umjesto da se usredotoči na prave sumnjivce, odnosno ljude koji su pod sumnjom za određena kaznena djela, direktiva je omogućila sveobuhvatno prikupljanje i čuvanje podataka o - svima.

Dakle, u svakom trenutku možeš postati sumnjiv, i to zbog najbanalnijeg razloga, primjerice samo zato što je signal tvog mobitela registriran u blizini »pravog« sumnjivca. Je li posrijedi kriminalizacija cijelog društva, na koncu će odlučiti najviši sud Europske unije.

NL/eZd