Samo u posljednjih desetak dana Hrvatska je na presudama Europskog suda za ljudska prava izgubila oko 45 tisuća eura. Riječ je o pozamašnom iznosu od kojeg je najveći dio, 20.500 eura, dosuđen Mariji Božić iz Lipovače zbog kršenja prava iz mirovinskog osiguranja.

Ljubica Udovičić iz Čubinca dobit će 7.500 eura zbog nepoštovanja privatnog i obiteljskog života, Milanu Cariću iz Petrinje dosuđena je odšteta od 1.800 eura zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku, dok je Maji Šimecki dosuđeno 1.950 eura odštete i 2.000 eura sudskih troškova zbog kršenja prava na pristup sudu. Europski sud za ljudska prava (ESLJP) je u svim ovim slučajevima zaključio da su hrvatske institucije prekršile Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Povećanje od 3,5 posto

Prošle godine ta je kršenja Hrvatska iz proračuna platila 2.630.684 kune, odnosno 336.609 eura. To je povećanje od tri i pol posto u odnosu na 2012. godinu, potvrđeno nam je iz ureda Štefice Stažnik, zastupnice Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.

Kako smo izvještavali, prema presudi u slučaju »Božić protiv Hrvatske«, Hrvatska je prekršila Konvenciju jer nije isplaćivala poljoprivrednu mirovinu Mariji Božić, pa je Sud zaključio kako su pogrešku učinili Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Upravni sud RH. Mariji Božić uskraćen je dio mirovine što ju je ostvarila dok je živjela na području tzv. Krajine.

Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života Ljubice Udovičić prekršeno je pak zbog duge izloženosti prekomjernoj buci iz kafića smještenog u prizemlju njezine kuće u mjestu Cubinec nedaleko Križevaca. Građevinski radovi tamo su započeli još 2002. godine, a 2005. godine javili su se problemi s bukom iz kafića. Ljubica Udovičić punih je deset godina tražila pravdu u Hrvatskoj upozoravajući na problem, no dočekala ju je tek sada odlukom iz Strasbourga.

ESLJP je prihvatio i tužbu Milana Carića koji je pred hrvatskim sudom pokrenuo postupak zbog neisplaćivanja mirovine još 2000. godine. Njegovi »domaći« pokušaji trajali su do 2011. godine, a suci iz Strasbourga zaključili su kako mu je na taj način prekršeno pravo na suđenje u razumnom roku.

Posljednji, krajnje intrigantan slučaj što ga je Hrvatska izgubila na Europskom sudu za ljudska prava je onaj Maje Šimecki koja je dobila sudsko rješenje o ovrsi za trošak mobitela u vrijeme dok joj je taj aparat bio u rukama policije, a ona u pritvoru. Dodatno je oštećena jer joj, ponovno zbog boravka iza rešetaka, prvo rješenje o ovrsi nije ni uručeno, pa je postalo pravomoćno zbog čega su joj domaći sudovi uskratili pravo žalbe.

Još nije dovoljno

Na sve te presude stranke u roku od tri mjeseca imaju pravo podnijeti žalbe Velikom vijeću ESLJP-a, a kada postanu pravomoćne, bit će izvršene pod nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe.

Hoće li domaći sudovi i ostale institucije koje provode zakone ikada naučiti lekcije iz Strasbourga, pitanje je što se postavlja nakon ovakvih presuda. Iako se na sudovima u posljednje vrijeme primjećuje pomak, te određeno uvažavanje konvencijskih propisa, to čini se prema porukama iz Strasbourga još uvijek nije dovoljno.

- Primjena konvencijskog prava u Hrvatskoj je pitanje izvršenja presuda i odluka Europskog suda u Hrvatskoj i edukacije o Konvenciji.

Tu je Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava uspio na temelju uredbe o Uredu osnovati Stručni savjet za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava koji je počeo i djelovati. On uključuje predstavnike Ustavnog suda, Vrhovnog suda, DORH-a, ministarstava i drugih tijela koja bi trebala definirati najbolje načine izvršenja svake presude Europskog suda u Hrvatskoj.

Dakle, sastav Savjeta bi trebao omogućiti lakši utjecaj na promjenu sudske i upravne prakse, i Ustavnog i Vrhovnog suda RH, kao i izmjene ili dopune propisa ili politika nositelja vlasti. Na web stranici Ureda je i Poslovnik o radu Savjeta iz kojeg se vidi način rada i odlučivanja tog tijela, koje je usmjereno na suradnju jer najčešće presude Europskog suda za ljudska prava uključuju više raznih tijela koja moraju surađivati da bi se otklonio problem na koji je ukazano. Ured koordinira njihov rad i obavještava Odbor ministara o napretku u postupku izvršenja presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava, objasnila nam je zastupnica Hrvatske pred sudom u Strasbourgu Štefica Stažnik.

Važna edukacija

Drugi način je, napominje zastupnica Stažnik, edukacija.

- I tu je Ured napravio pomake. Osim što moje pomoćnice i ja držimo svake godine jedno ili dva predavanja državnim službenicima u školi za javnu Upravu i na Policijskoj akademiji, a nedavno smo imali i jednu radionicu za suce u Pravosudnoj akademiji, počeli smo raditi sažetke presuda protiv drugih država i to objavljujemo na web stranici Ureda. Također smo preveli s engleskog na hrvatski Vodič kroz uvjete dopuštenosti, dokument koji je osnovno štivo za bilo koga tko želi podnijeti zahtjev Europskom sudu za ljudska prava. Uz to, ne treba zaboraviti da mi prevodimo svaku presudu i odluku o nedopuštenosti s engleskog na hrvatski jezik, radimo analize i sve to šaljemo nadležnim tijelima koja su sudjelovala u postupcima u Hrvatskoj koji su doveli do Europskog suda. I to je objavljeno na našoj web stranici, pojasnila nam je zastupnica Stažnik, dodajući kako je to samo dio posla Ureda, uz onaj koji nam je primaran a to je zastupanje države u svakom predmetu pred Europskim sudom. A broj predmeta i njihova kompleksnost stalno rastu. Samo prošle godine Hrvatsku je Europskom sudu za ljudska prava tužilo više od 1.600 građana. Uglavnom su u pitanju slučajevi oduzimanja slobode, ratnog zločina ili stambena pitanja. Hrvati se mahom žale na pravičnost suđenja.

Novi list