Srbijanske vlasti istražuju sumnje
Opasni otpad iz Srbije završio u Jadranskom moru umjesto u Kini?
Srbijanske vlasti istražuju sumnje prema kojima su ogromne količine toksičnih tvari iz nekih srbijanskih pogona, umjesto u Kini, završile negdje u Hrvatskoj, Grčkoj i Rumunjskoj, konkretnije i u našem Jadranu, piše novilist
U istragu se uključilo i naše Ministarstvo zaštite okoliša , iz kojeg našem listu odgovaraju kako im je iz Ministarstva zaštite okoliša Republike Srbije potvrđeno da se provodi intenzivna istraga te će i naša inspekcija zaštite okoliša, u suradnji sa Carinom RH i nadležnim tijelima u RH, također poduzeti odgovarajuće korake.
Udvostručen izvoz
Priču o sumnji na krijumčarenje opasnog otpada objavio je srbijanski »Kurir «, prema čijim je informacijama do sada iz Srbije, unatrag godinu i pol dana, izašlo oko 2.200 tona veoma toksičnog otpada koji izaziva leukemiju, i za kojeg se sumnja da je umjesto u jednoj kineskoj tvrtki za zbrinjavanje, završio negdje drugdje.
Otpad je iz čeličane »Sirmium steel « preuzimala tvrtka »Pro-plast « iz Sremske Mitrovice, te ga s deklaracijom cink-oksida prevozila dalje. Srbijanska je carina nedavno, analizom izvozne dokumentacije i utovara »Pro-plasta«, utvrdila da u pošiljkama cink-oksida te tvari zapravo ima samo 30 posto.
U istragu se stoga uključilo i srbijansko Ministarstvo zaštite okoliša, Ministarstvo energetike, policija i tužiteljstvo. Pošiljke su, piše »Kurir«, bile upućene put luke Rijeka, Constantze u Rumunjskoj i Soluna u Grčkoj, i dalje prema Kini.
- Sumnja se da otpad nije stigao u Kinu jer je transport do Kine vrlo skup. Ne zaboravite da bi i Kinezi radili analizu, i vidjeli da nije riječ o cink-oksidu, kako piše u deklaraciji, već o toksičnom otpadu, punom olova, cinka, kadmijuma, koji se lako prenosi vjetrom i razlaže u vodi i zemlji. Očekujemo i suradnju s Grcima, Hrvatima i Rumunjima kako bi se utvrdilo gde je otpad završio, navodi sugovornik »Kurira« upoznat s istragom. Ističe da se sumnja da se čak četiri šlepera ove materije prosulo na teritoriji između Srbije i Makedonije, ali i da je određena količina završila u Jadranskom moru.
Zašto bi, pita sugovornik srbijanskog dnevnika, »Pro-plast« cink-oksid izvozio, kako stoji u dokumentaciji, za prodaju po 28 dolara po toni, kad je njegova cijena na burzama i do 1.800 dolara.
»Pro-plast« je, kako se navodi, imao dozvolu za skladištenje toksičnog otpada koji nastaje prilikom topljenja željeza u čeličani »Sirmium steel«, ali nije imao i suglasnost da ga izvozi. Zato je, kako navodi sugovornik beogradskog dnevnika, toksični otpad na papiru postao cink-oksid, pri čemu su 70 posto pošiljaka zapravo činile opasne tvari poput olova, arsena i kadmijuma.
Bez upita i prijave
Prema odgovoru našeg Ministarstva zaštite okoliša i prirode, u slučaju provoza opasnog otpada tvrtka iz Srbije je trebala putem nadležnog ministarstva države izvoza zatražiti dozvolu za provoz kroz RH, a i za svaki je promet neopasnog otpada dužna zatražiti očitovanje Hrvatske kao članice EU-a, kako ne bi došlo do nezakonitog prekograničnog prometa.
»Kako dosad nismo zaprimili nikakav upit niti prijavu, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dosad nije provodilo inspekcijski postupak u ovom slučaju. No kako bismo provjerili navode, kontaktirali smo nadležno ministarstvo i budući da nam je iz Ministarstva zaštite okoliša Republike Srbije potvrđeno da se provodi intenzivna istraga navedene tvrtke, naša inspekcija zaštite okoliša će, u suradnji sa Carinom RH i nadležnim tijelima u RH, također poduzeti odgovarajuće korake u daljnjoj istrazi«, odgovaraju.
»Ništa nezakonito«
Carini je bilo sumnjivo i to što je »Pro-plast« ove godine udvostručio izvoz »cink-oksida«, sa 700 tona lani, na 1.430 tona u ovoj godini. U upravi srbijanske Carine »Kuriru« je odgovoreno da su upoznati s okolnostima slučaja, ali da u interesu daljnje istrage ne mogu iznositi više informacija.
Direktor firme »Pro-plast« Predrag Racić za »Kurir« je kazao kako ima suglasnost Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine za izvoz cink-oksida u Kinu, i da u tome nema ništa nezakonito.
- Naša firma izvozi otpad iz metalurške proizvodnje za mnogo firmi iz regije, a jedna od njih je i Sirmijum stil. Otpad se prethodno u našim pogonima pretvara u sirovinu, nusproizvod koji sadrži 30 posto cink-oksida, 50 posto željeza i 20 posto ostalih elemenata koji nisu toksični. Mogli smo taj otpad baciti na deponij i neutralizirati ga krečom, ali nismo htjeli jer imamo kupca u Kini. Inspekciji sa carine dali smo svu dokumentaciju, kazao je Racić.
Srbijanska ministrica energetike Zorana Mihajlović potvrdila je kako je tvrtka »Pro-plast« pokušala doći do nje na razgovor, no odbila ih je jer traje istraga.
NL/eZd
Vezane vijesti
-
-
Povodom prošlotjednih napisa o navodnom izvozu oko 2.200 tona opasnog otpada firme 'Pro-Plast' iz Sremske Mitrovice u Kinu i sumnju da je isti otpad dijelom transportiran teritorijem Hrvatske gdje se možda još uvijek nalazi, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prikupilo je informacije od nadležnih tijela i utvrdilo da je sva roba koja je ušla u Hrvatsku već napustila državni teritorij. Međutim, s obzirom da roba nije deklarirana kao otpad nego kao proizvod - 'cink oksid i elektrofilterska prašina' – dodatno se provjerava je li se ipak radilo o 'opasnom otpadu' te je li roba lažno deklarirana
-
-
Sumnja se da je riječ o frakciji agregata kamena dobivenoj od silikomanganske i feromanganske troske iz šibenske tvornice TEF
Izdvojeno
-
Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja, kojeg je u srijedu Euroliga kaznila s 8.000 eura zbog "nepoštivanja sudaca", odgovorio je da je ta organizacija hrabra kada treba kažnjavati, a da istovremeno odbija rješavati ozbiljne probleme u europskoj košarci.
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.