Privatizacije nekolicine velikih hrvatskih poduzeća u državnom suvlasništvu zaključene su baš usred sezone godišnjih odmora, iz čega se dade iščitati prvenstveno vladina taktika izbjegavanja ozbiljnije konfrontacije s javnošću, piše Deutsche Welle.

Ovoga ljeta mogla se zamijetiti neobično živahna aktivnost pojedinih dijelova hrvatske vlade, čiji su određeni ministri poduzimali radnje kakve u ovo doba nipošto nismo očekivali. Nažalost, u tim se slučajevima odreda radilo o privatizaciji nekih velikih javnih ili državnih poduzeća, mada je teško reći da to nije bilo izvedivo i ranije ili kasnije, piše DW.

Tako je ekspresnu prodaju HŽ Carga, inače najisplativijeg segmenta Hrvatskih željeznica, ministar prometa i veza Siniša Hajdaš Dončić 'amenovao' na preko 30 stupnjeva Celzijevih, a jednako se proveo i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, oglasivši prodaju većinskog državnog udjela u kutinskoj Petrokemiji, strateškom agrarnom potpornju koji je sama država prethodno dobrano oštetila. Također, u hodu je potvrđeno davanje autocesta u koncesiju i definitivna privatizacija ostataka državnog financijskog sektora. Bit će to svježe milijarde kuna u javnom budžetu, ali jednokratno.

Nameće se pitanje o samom izboru momenta i stila konkretne Vladine prakse: zašto su neki ministri žrtvovali svoj privatni komoditet - na koji ni oni svakako nisu neosjetljivi - i ostali raditi dok se gro naroda odmara? Zoran Malenica, sociolog s Pravnog fakulteta u Splitu, složio se da je riječ o izbjegavanju publiciteta, i biranju tjedana kad je mogućnost burnije javne i medijske debate najmanja.

'Neobična bahatost Vlade'

Poznati sindikalist Mario Iveković smatra da je, uz teret krize, posrijedi i subjektivna kadrovska nekvaliteta vlade koju odlikuje još i neobična bahatost te nefleksibilnost, pa i 'muljanje' u komunikaciji s medijima ili sindikatima. Mada čelnik Novog sindikata ističe da iskrenost i otvorenost nije osobina nijedne vlade, sadašnju svejedno vidi u tome najlošijom.
'Valjda shvaćaju da su neuspješni, a tu je poziciju nemoguće braniti. Imaju već dosta loših poteza iza sebe, i puno otpora javnosti uznemirene egzistencijalnom neizvjesnošću. Zato drže privatizacijske odluke podalje od naroda, drukčije ne znaju spasiti proračun', zaključuje Iveković.

'O svim se tim potezima već ionako raspravljalo, javnost se oštro podijelila pa je bez sumnje riječ o jako osjetljivoj materiji', smatra Malenica, dodajući kako ipak treba uzeti u obzir da je upravo ovu vladu dočekala zacijelo najgora ekonomska kriza. Naravno, ako ne računamo izvanredne okolnosti koje sobom nosi rat, poput onog što je zadesio Hrvatsku početkom pretprošlog desetljeća.

'Ali takvo ponašanje ove vlade ipak nije isključivo njezina specijalnost. Slično su se ponašale i prethodne, koje su se pak manje mogle 'vaditi' na krizne okolnosti'.

Objektivne poteškoće, čime god bile uzrokovane, svejedno se ne bi smjele zloupotrebljavati na antidemokratski način, jer niti javnost nije tako oštro podijeljena, kao što smo čuli, bez itekako valjanog razloga. No izbjegavanje otvorene diskusije i sklanjanje procesa donošenja najvažnijih odluka - o rasprodaji državne i javne imovine - podalje od očiju i ušiju naroda, aktualna je vladajuća koalicija iskazala kao maniru još u predizborno vrijeme, dok se tek nagađalo da će preuzeti vlast. 'Istina je, današnji ministri tada su izbjegavali spomen 'bolnih rezova', premda smo znali da će ih najvjerojatnije poduzeti', prisjeća se i Zoran Malenica.

Splitski sociolog smatra da bi ova ružna vladina taktika mogla biti ublažena ponekim hvalevrijednim potezom koji se također očekuje od nje. Dobar bi primjer bilo, po njegovu mišljenju, razotkrivanje 'slijepih putnika' kroz vjerodostojan registar branitelja, ili valjana reforma javne uprave - u oba slučaja javnost bi reagirala pozitivno. Ovako, sve podsjeća na stare, znane politikantske trikove s korištenjem ljetne nefokusiranosti.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.