Više od osamdeset posto svjetskoga stanovništva danas živi u zemljama koje troše više nego što priroda u njihovim granicama može obnoviti

Što smo danas pojeli, uzeli smo od budućnosti. Sve što trošimo, trošimo na kredit od prirode. Jednogodišnju zalihu planeta čovječanstvo je potrošilo prije nekoliko dana, piše novilist

Precizno - 20. kolovoza. Izračunali su to ekolozi nevladine organizacije Global footprint network (GFN). I upozorili: »Sadašnje ekološke i gospodarske krize simptomi su katastrofe koja se nazire«. Te su krize, upotrijebimo li slikovitu bankarsku usporedbu, kamate kojima priroda ljudima naplaćuje prekomjerno trošenje.

Klimatske promjene

»U planetarnim razmjerima, troškovi prekomjernoga ekološkog trošenja vidljiviji su iz dana u dan. Klimatske promjene, rezultat bržega emitiranja plinova nego što ih šume i oceani mogu apsorbirati, najočitija su i vjerojatno najteža posljedica. Ali ima i drugih: propadanje šuma i životinjskih vrsta, kolaps ribarstva, više cijene stanovanja i građanski nemiri samo su neke od tih posljedica«, upozoravaju ekolozi.

Hrvati potroše dvije Hrvatske

Prema metodologiji GFN-a, Hrvati godišnje potroše gotovo dvije Hrvatske: zemlja posjeduje 2,4 »globalna hektara«, a troši gotovo četiri godišnje. »Globalni hektar« je GFN-ova mjerna jedinica kojom organizacija standardizira trošenje svake zemlje ponaosob, a znači plodni hektar zemlje po prosječnoj svjetskoj poljoprivrednoj produktivnosti. 1990., otkada su poznati prvi podaci za Hrvatsku, zemlja je trošila manje nego je imala: dva, a posjedovala 2,8 globalna hektara godišnje. 23 godine kasnije, potrošnja je gotovo udvostručena, a resursi se smanjili na 2,4 četiri hektara.

Prema izračunu GFN-a, čovječanstvo je 1961. koristilo dvije trećine dostupnih ekoloških resursa planeta. Desetak godina kasnije, početkom sedamdesetih, dogodio se obrat, kao posljedica sustavnoga povećanja potreba čovječanstva. »Ušli smo u ekološki prebačaj«, nazivaju to ekolozi. Danas, čovječanstvo u jednoj godini potroši onoliko koliko Zemlja može obnoviti u godinu i pol. Svake godine, sve je kraće vrijeme u kojemu čovječanstvo potroši jednogodišnje resurse: ove godine to smo učinili 20. kolovoza; prije deset godina, 2003., prag jednogodišnje globalne održivosti prešli smo 22. rujna. Do kraja stoljeća, upozorenje je, godišnje ćemo trošiti - dvije zemaljske kugle. »Svaki znanstveni model kojim se računaju potrebe čovječanstva pokazuje stalni trend: trošimo više nego imamo, a dug se gomila. To je ekološki dug, a kamate - pomanjkanje hrane, propadanje tla i gomilanje ugljičnog dioksida - donose uništavajuće ljudske i novčane posljedice«.

Ekološki kreditori

Po državama, stanje brine još više. Više od osamdeset posto svjetskoga stanovništva danas živi u zemljama koje troše više nego što priroda u njihovim granicama može obnoviti. Japanci najviše: »raubaju« više od sedam Japana godišnje. Talijani troše četiri Italije; Egipat dva i pol Egipta. Istina, ima velikih zemalja, poput Brazila ili Rusije, koje još uvijek troše manje nego imaju. Takve se zemlje zovu »ekološkim kreditorima»; ove druge, koje troše više, zovu se »ekološkim dužnicima«. No i kapaciteti ovih prvih smanjuju se iz dana u dan.

Ekolozi poručuju da je još uvijek moguće obrnuti trend. Dotad, čovječanstvo će živjeti bez pokrića. »Ostatak ove godine, ekološki ćemo deficit produbljivati trošeći lokalne resurse i akumulirajući ugljični dioksid u atmosferi«.

NL/eZd