Nas potezu su sada gradske i županijske vlasti o kojima ponajviše ovisi hoće li mreža hidroavionskih linija na Jadranu zaživjeti ili ne

Mogućnost letenja hidroavionom iz Rijeke prema kvarnerskim otocima, koju je najavila tvrtka European Coastal Airlines, u prvom redu ovisi o uspjehu pokretanja sličnih linija na splitskom i dubrovačkom području, potvrđeno je iz kompanije. Uvođenje hidroavionskih linija na Jadranskoj obali koje bi veće gradove povezivale s otocima, ideja je koju tvrtka pokušava progurati već tri godine, no za sad bez uspjeha, piše novilist

Živadinov: Svaka ideja povezivanja otoka dobra

Od riječkih gradskih vlasti o ovoj inicijativi nismo uspjeli dobiti nikakav odgovor, iako se, s obzirom na bliskost sadašnje garniture u Lučkoj upravi s Gradom, može pretpostaviti da se ni gradske strukture ne bi protivile projektu. U Turističkoj zajednici Kvarnera nisu detaljnije upoznati s ovom inicijativom.

- Čula sam za tu inicijativu, ali nisam upoznata s detaljima tako da je teško o tome u ovom trenutku konkretnije govoriti. Naravno da je svaka ideja o boljoj povezanosti otoka i s turističkog aspekta dobra, samo struka treba dati odgovor na pitanje je li to izvedivo obzirom i na vremenske prilike, vjetrove i slično, rekla je Irena Peršić Živadinov, direktorica županijske Turističke zajednice.

Ulagači iz Njemačke i Švicarske za početak žele pokrenuti hidroavionske linije iz Splita i Dubrovnika prema otocima, a u planu im je i širenje na Sjeverni Jadran, gdje kao polazišne luke vide Rijeku i Pulu.

No, ako pregovori o pokretanju linija ne urode plodom i prvi hidroavioni na dalmatinskom području ne polete na proljeće, od cijelog projekta, »teškog« oko 35 milijuna eura najvjerojatnije neće biti ništa, upozorava Željko Sljepčević, konzultant tvrtke European Coastal Airlines (ECA).

Iz Rijeke i do Zadra i do Venecije

Hidroavioni u riječkoj luci ne bi bili nikakva novost. Zapravo je, posebno tridesetih godina prošlog stoljeća, njihovo pristajanje uz gatove bilo sasvim uobičajen prizor. Iz Rijeke su letjeli prema raznim destinacijama, pa su tako, primjerice, postojale linije Rijeka-Pula-Venecija, Rijeka-Opatija-Brijuni-Venecija, te Trst-Rijeka-Zadar. - Situacija je kritična. Već je gotovo rujan, a još se ne zna hoće li avioni na proljeće poletjeti ili ne. Ulagači su došli u situaciju da će se morati povući, nakon tri godine pregovora, ako letovi na proljeće ne krenu, kaže Sljepčević.

ECA prema njegovim riječima, pregovara oko rješavanja koncesija i ostalih potrebnih dozvola za gradnju infrastrukture u Splitu, Dubrovniku, te otocima Korčuli, Hvaru i Lastovu, a tek ako zažive letovi na tom području planirano je širenje na sjever.

Spora birokracija

- Za nas su splitsko i dubrovačko područje ključna tržišta, bez kojih ulagačima nema ni daljnjeg širenja. Ako se tamo sve riješi, planiramo u roku od godine, dvije doći i u Rijeku. Ne možemo odmah krenuti na čitavu obalu i zato što zbog sporosti procedure naprosto nismo u mogućnosti koordinirati pregovore i na jugu i na sjeveru. U dugoročnim planovima namjeravamo letove proširiti i izvan granica Hrvatske, te povezati našu obalu s talijanskom, ističe Sljepčević.

Nas potezu su sada, ističe, gradske i županijske vlasti o kojima, prema njegovim riječima, ponajviše ovisi hoće li mreža hidroavionskih linija na Jadranu zaživjeti ili ne.

Sjajna inicijativa!

U Ministarstvu turizma ovu su inicijativu pozdravili ukazujući kako im se sa sličnim prijedlogom obraćalo više investitora.

- Riječ je o sjajnoj i izuzetno vrijednoj inicijativi koju Ministarstvo turizma podržava od samog početka, a s predstavnicima European Coastal Airlinesa (ECA) održano je nekoliko sastanaka. Iako Ministarstvo turizma nije nadležno za dodjelu koncesije i druge segmente neophodne za realizaciju projekta, na regionalnoj i nacionalnoj razini kontinuirano potičemo razgovor o važnosti ovog projekta za Hrvatsku. Naime, povezivanja otoka hidroavionima uvelike bi pridonijelo jačanju konkurentnosti otočnih destinacija te bolju povezanost Hrvatske s drugim zemljama, primjerice sa Italijom, što bi u konačnici dodatno osnažilo konkurentnost hrvatskog turizma, istakli su u Ministarstvu turizma.

- U Splitu smo načelno dogovorili privremeno rješenje na području gradske luke Matejuška, gdje bi bio ponton za pristajanje, uz manji objekt na obali. Osnovni je preduvjet svega dobivanje lokacijske dozvole i koncesije, s tim da je pristanište za hidroavione već sastavni dio Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. Lokacijske dozvole za pontone zatražili smo i u dubrovačkoj luci Gruž, zatim u Korčuli, Vela Luci i Ublima, i to prije sedam mjeseci. Još nije izdana niti jedna, s tim da smo u Gružu dobili odbijenicu. Takva sporost u rješavanju ključnih dozvola dovodi cijeli projekt u pitanje, ističe Sljepčević.

U Rijeci je, dodaje, ECA ostvarila kontakte s predstavnicima Lučke uprave i zadovoljni su prvim razgovorima na temu mogućnosti pokretanja hidroavionskih linija iz Rijeke prema kvarnerskim otocima.

- U Rijeci nam je rečeno kako je Lučka uprava načelno spremna odrediti lokaciju za potrebe hidroavionskog prometa. Očito je da su skloni ideji prijevoza putnika hidroavionima, no, ponavljam, projekt smo započeli na jugu i tek ako tamo počnemo letjeti, onda ćemo iduće godine započeti s radom na širenju mreže na Sjevernom Jadranu. Ako dođemo u tu fazu, na temelju dobrih dosadašnjih iskustava s riječkom Lučkom upravom, vjerujem da ćemo letove iz Rijeke uspješno i realizirati, zaključuje Sljepčević.

Neiskorišteni potencijal

Na naš upit o mogućnostima letenja hidroavionima iz Rijeke, iz Lučke uprave odgovaraju kako je do sad s više strana iskazivan interes za obavljanje te vrste zračno-pomorskog prijevoza.

Tehnički problemi u splitskoj luci

Splitski gradonačelnik i donedavni prvi čovjek državne Agencije za obalni linijski pomorski promet Ivo Baldasar, slično kao ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak, smatra kako je ideja pokretanja hidroavinskih linija vrlo atraktivna u prometnom i turističkom smislu.

- Kao gradonačelnik želim podići splitsku turističku ponudu u kvalitativnom smislu, a u takvu sliku hidroavioni u luci koji nude mogućnost odlaska iz Splita na Hvar za desetak minuta sigurno se dobro uklapaju. Problem je, međutim, u tehničkom smislu jer bi se time dodatno opteretila ionako ljeti vrlo prometna gradska luka, kaže Baldasar, dodajući kako je projekt još daleko od realizacije, ali i ističući kako investitoru nisu potrebne lokacijske dozvole za pokretanje linija.

- Treba im samo koncesija Grada. To je definirano i odgovarajućim pravilnikom ministarstva prometa koji se odnosi na pomorsko-zračni prijevoz. U svakom slučaju, o ovom pitanju će odlučivati Gradsko vijeće, a ako odluka bude pozitivna moramo se dogovoriti i sa županijom kako bi nam odobrili davanje koncesije, kaže Baldasar.

- Upiti o mogućnostima slijetanja i polijetanja hidroaviona i helikoptera nisu rijetkost, ali za sad još nismo primili niti jedan službeni zahtjev tog tipa, kaže ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak. Lučku upravu su, potvrđuje, kontaktirali i predstavnici ECA-a, no niti oni nisu došli sa konkretnim zahtjevima za održavanje hidroavionskih linija.

- U svakom slučaju riječ je o neiskorištenom potencijalu i vrsti prijevoza kakva trenutno nije prisutna na ovom području, te je kao takva nesumnjivo zanimljiva. O mogućnostima prihvata hidroaviona u riječkoj luci ne mogu još konkretno govoriti, jer bude li konkretnih zahtjeva, treba podrobno ispitati sve mogućnosti, u prvom redu prostorne. Za polijetanje i slijetanje hidroaviona treba odrediti određeno područje koje će služiti u tu svrhu, i to na način da se time ne ometa odvijanje ostalog pomorskog prometa, kaže Mezak, koji smatra da je riječ o zanimljivoj ideji koja bi obogatila prometnu sliku Rijeke.

NL/eZd