Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trebalo bi donijeti pravilnike o provođenju predškole koji bi riješili pitanje financiranja, kao i samog programa koji će obavezno obrazovanje produljiti na devetogodišnje. Struka je nezadovoljna zakonskim nedorečenostima, piše novilist

Iako je program predškole od ove jeseni trebao biti obavezan za sve šestogodišnjake, izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi primjena obavezne male škole prolongirana je za jesen naredne godine, a u međuvremenu bi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trebalo donijeti pravilnike s detaljima o provođenju predškole koji bi trebali riješiti pitanje financiranja, kao i samog programa koji će obavezno obrazovanje s osmogodišnjeg produljiti na devetogodišnje.

Počiniteljima kaznenih djela ulaz zabranjen

Uz obaveznu predškolu jedna od bitnijih novina izmjena Zakona je i poštovanje odredbi novog Kaznenog zakona pa tako nitko tko se ogriješio na bilo koji način o zakon ne može raditi s djecom. U vrtiću se ne može zaposliti, ni biti vanjski suradnik, osoba koja je pravomoćno osuđena zbog djela protiv života i tijela, države, pravosuđa, javnog reda, imovine, službene dužnosti, čovječnosti i ljudskog dostojanstva, osobne ili spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, opće sigurnosti, krivotvorenja, za bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili maloljetne osobe.

Zakon također propisuje da se u dječjim vrtićima zabranjuje promidžba i prodaja roba i usluga koje ne služe ciljevima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi, a uvedene su sankcije u obliku novčanih kazni za nepoštovanje odredbi Zakona. Tako će dječji vrtić koji je počinio neki od prekršaja biti kažnjen novčanom kaznom od 10 do 15 tisuća kuna, a odgovorna osoba u vrtiću kaznom od 5 do 8 tisuća kuna.

Donesena zakonska rješenja predviđaju da će program predškole za djecu koja pohađaju vrtić biti integriran u redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića, dok će obveznici predškole koji ne pohađaju dječji vrtić upisivati programe predškole u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi najbližima mjestu stanovanja koji provode program predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić.

Osiguranje uvjeta

U slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati provođenje programa predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić, na način da osiguraju prijevoz djeteta do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole, ukoliko se ne radi o udaljenosti većoj od 20 kilometara u odnosu na mjesto stanovanja djeteta. Ukoliko su pak najbliži dječji vrtić ili osnovna škola koja izvodi program predškole udaljeni više od 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta, jedinica lokalne samouprave dužna je osnovati dječji vrtić ili njegovu podružnicu ili organizirati program predškole pri osnovnoj školi na području unutar 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta.

Međutim, upravo su takva zakonska rješenja ono što je struka mjesecima prije donošenja izmjena Zakona ocjenjivala kao loša rješenja, jer iako se svi predškolski djelatnici slažu da potreba za uvođenjem obavezne predškole nije upitna ono od čega su cijelo vrijeme zazirali bilo je pitanje načina izvođenja programa. Naime, predškolski su se stručnjaci zdušno zalagali da program obavezne predškole ostane u okvirima predškolske ustanove te da ga provode odgojitelji, a istovremeno su bili protiv formiranja posebnih odgojnih skupina za djecu koja nisu obuhvaćena predškolskim odgojem, što se u izmjenama Zakona nije ispoštovalo.

Obveznost upisa

Naglašavajući da struka snažno podupire obveznost predškole, a nove zakonske odredbe ocjenjuju se kao priliku za afirmaciju ranog i predškolskog odgoja kao temeljnog dijela modernih europskih odgojno-obrazovnih sustava, predsjednica Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje prof.dr. Jasna Krstović ističe da bi daleko bolje rješenje bilo da se zbog temeljnog obilježja programa Zakonom uredila obaveznost prioriteta upisa šestogodišnjaka u vrtić.

- Zbog istog razloga struka je preporučila da se organizacija predškole kao posebnog programa naznači samo kao iznimka. Predškola bi se naime trebala provoditi u inkluzivnim uvjetima redovne skupine u jutarnjim satima. Svjesni objektivnih okolnosti prekapacitiranosti dječjih vrtića, odnosno ukoliko bi takva organizacija narušavala standard postojećih skupina, vrtić bi mogao organizirati program predškole unutar svojih kapaciteta. Tada je definirani broj minimalnih sati programa nužno realizirati u kontinuitetu. No, mišljenja sam da je najveći propust ovog zakonskog rješenja svojevrsno izdvajanje programa predškole na način da ga se ne implicira kao sastavnicu kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja! (»Sadržaj i trajanje programa predškole propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom« - čl. 7. st. 5 ).

To je u stvari najbolji pokazatelj o tome na koji se način »doživljava« predškola. Šteta, jer ovo je u stvari velika šansa, ali zbog već navedenih financijskih otežavajućih okolnosti o kojima je bilo najviše rasprava u kontekstu pripreme ovih izmjena, ovakve zakonske nedorečenosti stručne priorode prijete da se izvrsna ideja kao dugoročna dobrobit za svu djecu raspline kao balon od sapunice. Želimo vjerovati da će se podzakonskim aktima ipak neke stvari popraviti, pojašnjava prof.dr. Krstović.

Kadrovska profilacija

Istovremeno predsjednica nacionalnog vijeća upozorava i na moguće reduciranje odgojno-obrazovnog djelovanja predškole na poučavanje djeteta dominantno u funkciji pripreme za školu, pojašnjavajući da spremnost za školu uključuje različite kompetencije djeteta koja objedinjuju različite aspekte njegova cjelovitog razvoja, a ono što predškolsku struku također smeta su i učitelji.

- Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi dozvoljavao je i sada mogućnost da u predškoli radi učitelj. Ukoliko to promotrimo s pozicije mogućnosti povećanja dostupnosti programa predškole onda je to donekle opravdano. Struka je tada ipak na tu mogućnost »zažmirila na jedno oko« jer je i u tim okolnostima bilo moguće angažirati odgajatelja. Sada međutim, u situaciji obveznosti programa predškole, takvo rješenje nije dobro iz više razloga. Narušava se konsistentnost u području kadrovske profilacije u ranom i predškolskom odgoju uvođenjem mogućnosti rada stručnjaka iz drugog dijela sustava. Istovremeno, sužavanjem samo na profil učitelja pokazuje da zakonodavac ipak u suštini simplificira program na već navedenu instrumentalnu pripremu za školu, te propuštanje da se zakonom obvežu uvjeti pod kojima učitelj može raditi u predškoli. To i do sada nije bilo regulirano, zaključuje prof.dr. Krstović.

NL/eZd