Obama će, neslužbeno doznaje AP, tražiti podršku kognersa za akciju protiv Sirije. Obama bi se trebao obratiti javnosti, no neće objaviti da Amerika kreće u napad, nego će samo dati izjavu s dodatnim detaljima o stanju u Siriji.

Američki mediji danas pišu kako američki predsjednik Barack Obama možda neće napasti Siriju jer nema potrebnu podršku nijedne veće i utjecajnije svjetske sile, javlja dopisnik agencije Anadolija.

Dodaje se da bi, čak i u slučaju da se odluči za vojni udar u Siriji, Obama postao prvi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji je napao jednu stranu zemlju bez široke međunarodne podrške.

Amerikanci smatraju da su SAD u posljednja tri desetljeća u najmanje tri slučaja oslonio na NATO kako bi osigurao veliku stranu podršku za svoje vojne misije, navodeći bombardiranje Bosne i Hercegovine 1994. godine, zračne napade na Kosovo 1999. godine i invaziju na Afganistan 2001. godine.

Tamošnji mediji tvrde da bi to bio pravi preokret u politici koju zagovara Obama, koji je demokrat i koji je po stupanju na položaj predsjednika obećao da će ograničiti vojnu intervenciju SAD-a u svijetu.

Također, Obama je kao predsjednički kandidat isticao da šef države 'nema ovlaštenje prema Ustavu za jednostrano odobravanje vojnih napada u situaciji koja obuhvaća zaustavljanje realne ili predstojeće prijetnje naciji'.

Također, Amerikanci smatraju da još od 1983. godine, kada je tadašnji predsjednik SAD-a Ronald Reagan naredio invaziju na karipski otok Grenada, SAD nije bio tako usamljen u nastojanju da poduzme veliku vojnu akciju.

Trenutačno je uz SAD stala samo Francuska u inicijativi da sirijski režim, zbog navoda opozicije da je upotrijebio kemijsko oružje, treba kazniti vojnim napadom.

S druge strane, šesti američki ratni brod stigao je u istočni Mediteran, u blizinu pet američkih razarača naoružanih krstarećim raketama koje bi mogle biti usmjerene na uporišta sirijskog režima Bašara al-Asada.