Hrvatska nema demografskih opravdanja za produljenje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina jer ne slijedi europske demografske trendove.

Hrvati žive kraće od većine naroda u Europskoj uniji, u poznim su godinama puno lošijeg zdravlja i među zapadnoeuropskim državljanima ionako prosječno najkraće uživaju u umirovljeničkim danima (izuzmemo li, naravno, lažne invalide i branitelje), piše slobodnadalmacija

Ako se problem mirovinskog sustava u Hrvatskoj bude rješavao podizanjem granice umirovljenja do prosječne životne dobi naših građana, fondovi i državni proračun bit će s vremenom uistinu spašeni, ali će se država doslovce pretvoriti u zemlju bez ljudi.

Koliko živimo danas

Rezultati najnovijih istraživanja o očekivanom trajanju života u Hrvatskoj i EU-u govore da Hrvatice koje danas broje 67 godina mogu očekivati još prosječno 18, a Hrvati iste dobi tek 14 godina života. Europski, pak, prosjek za istu starosnu granicu iznosi 21 godinu za žene i 17,5 godina za muškarce.

Još je porazniji podatak o očekivanim godinama zdravog života umirovljenih Hrvata: i naše žene i muškarci u prosjeku se mogu nadati da će tek 6,5 godina mirovine proživjeti bez većih zdravstvenih teškoća, a što nas smješta na samo dno recentne europske ljestvice.

S obzirom na krah domovinskog zdravstvenog sustava i sve lošije materijalne mogućnosti liječenja umirovljenika, to će se razdoblje očekivane umirovljeničke idile u budućnosti zajamčeno još više skraćivati.

Očekivano trajanje života za žene rođene 2010. godine u Hrvatskoj je 80 godina, čime smo se smjestili na poražavajuće dvadeset peto mjesto od promatranih 30 država. Znanstvene projekcije za muškarce istoga godišta predviđaju doživljenje od samo 73,5 godina, čime se Hrvatska plasirala na ponižavajuće dvadeset treće mjesto.

‘Opasan prijedlog'

Ako se usporedimo s, primjerice, očekivanom životnom dobi žena u Španjolskoj, a koja iznosi 85,5 godina, Hrvatskoj bi trebalo gotovo 25 godina društvenog obilja da je dostigne, i to kad bi Španjolke stajale na mjestu. Kad bi Hrvati po prosjeku životne dobi, pak, pokušali dostići Švicarce, kojima je očekivani životni vijek 81 godina, trebalo bi im više od 30 godina, i to pod uvjetom da Švicarci ostanu na postojećoj kvaliteti života, upozoravaju demografi.

- Prijedlog mirovinske reforme koji se ovih dana probno plasira u javnost opasan je i u socijalnom i u demografskom smislu, a društveno je krajnje nepravedan. U pozadini svega je napad neoliberalnih snaga na postojeći koncept, a već otprije je poznato da su mirovinski, zdravstveni i obrazovni sustav njihove omiljene mete - mišljenja je predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.

I on smatra da u zemlji u kojoj 43 posto nezaposlenih čine mladi, produljenje radnog vijeka može samo produbiti njihovu agoniju, produljiti planove o zasnivanju obitelji i dodatno narušiti demografsku sliku.

Budući da se mirovinsko osiguranje u našoj zemlji temelji na sistemu premija, laburisti drže kako je 40 godina osiguranja sasvim dovoljan i optimalan rok za priznavanje prava na punu mirovinu. Ako se ozbiljno kani pozabaviti reformom mirovinskog sustava, ministru Mirandu Mrsiću poručuju da najprije zagrize u gorku jabuku od 180 tisuća hrvatskih građana koji su mirovinu ostvarili bez nužne uplate premija i po povlaštenim uvjetima.

SD/eZd