Otvorena je javna rasprava o Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je danas predstavljena u Banskim dvorima. Dokument, kojim se uz ostalo uvodi 9-godišnje obvezno obrazovanje te planiraju veća ulaganja u znanost i školstvo, na duge staze trebao bi podići obrazovanost populacije i pridonijeti bržem razvoju Hrvatske.

Stotinjak stručnjaka resornog ministarstva i HAZU-a od prošlog svibnja i, kako su istakli ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i premijer Zoran Milanović, potpuno besplatno, radilo je na dokumentu od kojeg se, ne preko noći već na duge staze, puno očekuje. Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama EU ima relativno nizak broj visokoobrazovanih i to treba mijenjati, poručuje premijer no odmah dodaje da, poučeni primjerom Austrije i Njemačke, kad je riječ o ulaganju u znanje i obrazovanje trebamo biti ambiciozni, ali i racionalni i pametni.

"Na neki način hiperproducirati, samo hiperproducirati, visokoobrazovane građane o trošku društva bez jasne vizije i cilja što se s time može postići, se na primjeru nekih južnih članica Europske unije pokazalo kao strateška greška", rekao je Milanović.

Da su obrazovanje i znanost razvojni prioriteti Hrvatske, pokazuje i konsenzus oko prema Jovanovićevim riječima, jedinstvenog dokumenta u povijesti našeg obrazovnog i znanstvenog sustava.

"Strategijom svih strategija. Obrazovanje je za našu Vladu od prvog dana na prvom mjestu, a naš ključni cilj je osigurati da Hrvatska bude društvo jednakih šansi za sve, društvo u kojem se gospodarstvo i sve ključne vrijednosti temelje upravo na znanju. Samo tako Hrvatska može biti ravnopravni član Europske unije", istaknuo je Jovanović.

Tako bi 2018. trebali dobiti prvu generaciju u 9-godišnjoj školi, a u međuvremenu od vrtića pa do fakulteta uvesti princip autonomije i odgovornosti za izbor načina i modela učenja koje će poticati kompetencije djece i odraslih, a ne 'bubetanje' podataka, te međunarodno konkurentnu znanost u čvrstoj vezi s gospodarstvom. A njega pri tom poreznim olakšicama potaknuti na veća ulaganja u istraživanja i znanost. Iz državne blagajne već od iduće godine za obrazovanje i znanost trošit će se racionalnije, kaže Jovanović.

"I da oni koji rade više, kvalitetnije i bolje, budu na taj način i vrednovani. Dugoročno, rekli smo da je cilj da do 2020. s 0,75% dođemo na 1,4% BDP-a", pojašnjava Jovanović.

Da u strategiji, međutim, novac nije jedini izazov, potvrđuje i voditelj Nacionalnog operativnog tijela Neven Budak.

"Na ruku nam, na žalost, ide stalno smanjivanje broja djece u školama. Demografi koji su radili za nas na ovoj strategiji predviđaju da će 2036. biti manje djece nego danas, znači četvrtina škola će biti tada viška", rekao je Budak.

Dok ozbiljnije rasprave o tome još nema, ona o dugoročnom zaokretu ka obrazovanijoj i konkurentnijoj Hrvatskoj trajat će do sredine studenoga.