I treća rejting agencija Fitch snizila je Hrvatskoj kreditni rejting u kategoriju neinvesticijskog, odnosno na razinu junka (smeća). Dakle, i ta agencija kao druge dvije najutjecajnije u svijetu, Standard & Poor's i Moody's, investitorima sugerira da je rizično ulagati u hrvatske obveznice, odnosno da se u tom slučaju radi o špekulativnom investiranju, piše novilist

Što se tiče procjena za budućnost Fitch je hrvatske izglede ocijenio stabilnima, što znači da su u budućnosti podjednake šanse da se rejting popravi ili dodatno padne. Odluka Fitcha neće utjecati na kamate po kojima se Hrvatska zadužuju, jer ona već plaća cijenu za rizične obveznice.

Može i niže

Od sve tri spomenute agencije Fitch je dosad Hrvatskoj bio najskoniji, pa je srezao njezin kreditni rejting čak devet mjeseci nakon što je to učinio S&P i više od pola godine nakon Moody'sa i držao je Hrvatsku najdulje u investicijskoj kategoriji. Samo prije godinu dana Fitch je uz zadržavanje investicijskog rejtinga smatrao i da su se popravili hrvatski izgledi, pa ih je umjesto negativnih ocijenio stabilnim. Sada se pridružio ostalim dvjema agencijama, ali jednoglasno rušenje hrvatskog rejtinga u »junk« možda neće biti zadnja loša vijest koja stiže iz tih institucija. Hrvatska u kategoriji neinvesticijskog rejtinga trenutno ima najvišu razinu, što znači da je unutar »junk« okvira, koliko god to nevjerojatno zvučalo, moguće još niže pasti, a trenutno se u novu kontrolu spremaju iz Moody'sa.

Gospodarski pad, velika nezaposlenost, širenje deficita i povećanje javnog duga, kombinacija je kojom Fitch objašnjava svoju odluku da Hrvatskoj snizi rejting. Naprosto Hrvatska ne može konsolidirati svoje javne financije, a to znači držati deficit i javni dug pod kontrolom odnosno smanjiti ga, s obzirom da nema gospodarskog oporavka ili da je on nedovoljan, odnosno svodi se na usporavanje pada.

Brzi odgovor

Najbolja prilika za konsolidaciju javnih financija po Fitchu je procedura prekomjernog deficita, odnosno postupak u kojem bi Europska unija diktirala rokove u kojima će Hrvatska popraviti svoje javne financije, svesti deficit na tri posto BDP-a, a javni dug na 60 posto BDP-a. Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić kaže da se razlozima za snižavanje rejtinga nema što prigovoriti te, ali uvjerava da će Vlada na sljedećoj sjednici izaći sa fiskalnim i ekonomskim smjernicama u kojima će najaviti i ključne reforme.

- Predstavit ćemo paket mjera koje bi trebale kratkoročnu utjecati na smanjenje rashoda, ali i one koje će u sljedeće tri godine dovesti do fiskalne konsolidacije. U sljedećoj godini imat ćemo 2,5 milijarde kuna veći trošak kamata i 3,5 milijarde kuna doprinosa proračunu Europske unije, to je šest milijardi i s takvim izdacima neće biti lako i smanjivati deficit. Zato će biti posebno važna sljedeća godina, kaže Grčić. Dodaje i da bi monetizacija autocesta, odnosno njihovo davanje u koncesiju utjecalo na smanjenje javnog duga.

Kratkoročne mjere

Grčić prije sjednice Vlade na želi otkrivati koje bi to bile kratkoročne mjere, odnosno reforme, te znači li to smanjivanje plaća i mirovina. No, već dulje vrijeme iz Vlade stižu poruke da će se ići na smanjenje povlaštenih mirovina,a nedavno je i premijer Zoran Milanović izjavio da su po pitanju penzija radničke mirovine jedine u koje se neće biti predmet rasprave. Kako doznajemo Vlada će se najvjerojatnije u slučaju smanjenja povlaštenih mirovina odlučiti za isti model koji je prije tri godine odabrala i Vlada Jadranke Kosor. Tada su povlaštene mirovine smanjenje za deset posto, ali je cenzus bio 3.300 kuna, što je značilo da nisu rezane mirovine iznad tog iznosa niti su nakon smanjenja od deset posto mogle pasti ispod 3.500 kuna. Kako doznajemo, Vlada će sada odrediti veći cenzus od 3.500 kuna, odnosno rezat će se mirovine veće od tog iznosa, a smanjenje bi također moglo biti do deset posto.

Hoće li se eventulano ići i na rezanje plaća tek treba vidjeti, ali Vlada bi time priznala da pomalo luta jer je samo prije pola godine rezala bruto plaće za tri posto, iako su je stručnjaci upozoravali da postotak mora biti i veći kad se već odlučila za to. No, značajnije rezanje primanja građana značit će i smanjenje potrošnje a time i manje šanse za oporavak gospodarstva. Još uvijek u Vladi se razmišlja i o tome može li se oko 17 tisuća ljudi zaposlenih u državnoj upravi.

NL/eZd