Postoji rok, ali on se odnosi na novu gradnju. Rok se ne odnosi na postojeće zgrade i ne odnosi se na postojeće kuće

Svatko tko je u Hrvatskoj ikada nešto gradio svjestan je koliko je procedura za dobivanje potrebne dokumentacije komplicirana, koliku šumu papira treba izvaditi i s koliko se birokracije boriti. Dozvole, planovi, projekti, izjave, izvješća, elaborati te različiti dokazi i potvrde dovoljan su razlog da se u startu odustane od gradnje ili su u najmanju ruku dobar poticaj da se u gradnju upusti bez dozvola, piše vecernji.hr

Dva projekta za dvije dozvole

Komplicirana procedura, uz naravno nedostatak novca, zasigurno je jedan od razloga, ako ne i glavni, zašto se u Lijepoj Našoj toliko mnogo ilegalno gradi, a što je vidljivo iz podatka da je predano ukupno 820.000 zahtjeva za legalizaciju različitih objekata koji su desetljećima ilegalno građeni.

Takvoj kompliciranoj proceduri koja mami na kršenje zakona vladajuća bi koalicija htjela stati na kraj pa se tako ovaj tjedan na saborskoj raspravi u prvom čitanju našao prijedlog novog Zakona o gradnji, jedan od triju zakona koji bi trebali zamijeniti sadašnji Zakon o prostornom uređenju i gradnji.

Druga dva su Zakon o prostornom uređenju i Zakon o građevinskoj inspekciji, koji su također raspravljeni ovaj tjedan. Kompliciranost sadašnjeg zakonskog rješenja pokazuje da se građenje dopušta trima aktima različitog naziva, građevinsku dozvolu, rješenje o uvjetima građenja te potvrdu glavnog projekta, s time da se prije dobivanja građevinske dozvole treba izvaditi lokacijska dozvola koja je u većini slučajeva, zapravo, nepotrebna. K tome, za te dvije dozvole potrebno je izraditi dva projekta (idejni i glavni).

Prema novom zakonu koji predlaže ministarstvo Anke Mrak Taritaš, građevinsku i lokacijsku dozvolu zamijenit će samo građevinska, a ministrica najavljuje da bi se dozvola trebala dobiti u roku od 30 dana, umjesto sadašnjih 139. Jednom kada dobije dozvolu, investitor ima tri godine da pripremi sve potrebno i počne gradnju, no osam dana prije početka gradnje mora riješiti obveze poput plaćanja vodnog i komunalnog doprinosa. Ako ne počne radove u roku od tri godine, građevinska dozvola mu prestaje vrijediti, a fizička osoba koja počne graditi bez građevinske dozvole bit će kažnjena sa 30.000 kuna.

Dosta je bure u javnosti podigao članak 115. prijedloga novog zakona u kojem se navodi da je rok za dovršetak gradnje obiteljske kuće pet godina, a velike zgrade deset, u kojem roku mora biti završena i vanjska fasada. Iz toga se iščitalo da bi i vlasnici postojećih obiteljskih kuća bez fasade, kakvih u Hrvatskoj ima mnogo, morali u roku od pet godina staviti fasadu, što mnogi od njih ne bi mogli financirati. No, ministrica Mrak Taritaš u saborskoj je raspravi tu strepnju odbacila.

- Zaista postoji rok, ali on se odnosi na novu gradnju. Rok se ne odnosi na postojeće zgrade i ne odnosi se na postojeće kuće - rekla je ministrica u Saboru ovaj tjedan. One koji su obvezni staviti fasade na svoje zgrade, a to ne učine u zakonskom roku, čeka kazna od tri tisuće kuna mjesečno dok ne ispune zakonsku obavezu.

Izuzeci do 50 kvadrata

Prijedlog novog zakona posvećuje veliku pažnju energetskom certifikatu koji će svaka zgrada, osim one s korisnom površinom manjom od 50 m2, koja ima rok uporabe do dvije godine ili je predviđena za korištenje manje od četiri mjeseca godišnje, morati ubuduće imati. Pravnim osobama vlasnicima zgrada koje nemaju energetski certifikat prijeti 15.000 kuna kazne, a fizičkim osobama 5000 kuna.

VL/eZd