Građani koji žele obnoviti svoje kuće, čime bi one postale energetski učinkovitije, što znači i manje režijske troškove mogu to učiniti uz pomoć države koje im je spremna snositi 40 posto troškova te obnove, piše Novi list

Vlada poticaje od 40 posto nudi kroz Program energetske obnove obiteljskih kuća što su ga predstavili ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš i ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović. Već ranije Vlada je predstavila Program energetske obnove zgrada javnog sektora , a pripremaju se isti programi i za višestambene zgrade i za komercijalne zgrade. Programom energetske obnove obiteljskih kuća u ovoj se godini očekuje obnova oko dvije tisuće obiteljskih kuća, a najavljeno je i da će program trajati do 2020. godine.

Dvoje ministara očekuje da će energetska obnova kuća u ovoj godini značiti i investicije od ukupno 207 milijuna kuna, od čega će 50 milijuna kuna dati država, što je dobra prilika za domaće obrtnike iz građevinskog sektora. Takve brojke očekuju se i za razdoblje do 2020. godine, što bi trebalo osigurati posao za 700 ljudi godišnje te povećanje tržišne vrijednosti nekretnina. Uz to se očekuje i pozitivan utjecaj na razvoj proizvodne industrije, primjerice industrije toplinskih izolacijskih materijala i drvne industrije. Građani bi izdatke za energiju trebali smanjiti za 24 milijuna kuna godišnje, a emisija ugljikova dioksida bila bi manja za 14.500 tona godišnje.

Građani će svoje zahtjeve moći predati već u travnju, ministri očekuju da će se u priču uključiti i lokalne vlasti gdje bi, pogotovo u područjima od posebne državne skrbi te onim najnerazvijenijima, ovisno o lokalnoj administraciji, građani na kraju mogli dobiti i veće subvencije čak do 80 posto. Država zasad daje 40 posto bespovratnih sredstva kojima se mogu obnavljati fasade, krovovi, stolarija, ali se može obnoviti i instalacija za promjenu energenta.

Ministrica Mrak Taritaš kaže da se za obnovu mogu javiti i vlasnici kuća bez fasade, pod uvjetom da je kuća legalno sagrađena ili da je u postupku legalizacije. Poticaj se može dobiti jedino za kuću u kojoj netko i živi, tako da će otpasti prilika da se obnavljaju prazni objekti na račun države.

- Da biste mogli osigurati sredstva, morate imati projekt iz kojeg će se vidjeti i treba li obnavljati samo fasadu ili krov ili se treba ići i u zamjenu energenta. U startu će biti potreban energetski certifikat da se vidi koji je to energetski razred. Pretpostavka je da se radi o kategoriji G ili H i da se pokušava doći do A ili A plus. Ako nitko nije živio u kući, onda nema ni potrošnje energije, a to znači da se ne može postići ni ušteda, pa onda nema ni bespovratnih sredstva, pojasnila je Mrak Taritaš.

Novi list