Kad zasnuju obitelj, neće moći posvojiti dijete. Međutim, ako jedan od partnera ima dijete i živi s njim, drugi će partner moći zatražiti roditeljsku skrb

Žene u istospolnoj zajednici koje su se liječile od neplodnosti moći će se podvrgnuti medicinski potpomognutoj oplodnji, piše jutarnji.hr

Istospolni parovi u Hrvatskoj u većini će situacija biti izjednačeni s bračnim i izvanbračnim zajednicama, ali neće moći posvajati djecu. Međutim, moći će dobiti roditeljsku skrb nad biološkom ili posvojenom djecom svojih partnera s kojima žive, a partnerice koje su se liječile od neplodnosti moći će se podvrgnuti medicinski potpomognutoj oplodnji.

Radna skupina

Novosti su to iz posljednjeg Prijedloga zakona o životnom partnerstvu, koji je pri Ministarstvu uprave mjesecima radila šarolika radna skupina u kojoj sudjeluje i dr. Aleksandre Korać Graovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, inače formalne članice komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax.

Zakon bi ovih dana trebao krenuti u javnu raspravu. Poklopilo se da će se u proceduri istovremeno naći i Obiteljski zakon i Zakon o životnom partnerstvu: iako su dobrim dijelom odredbe tih zakona jednake, statusna pitanja heteroseksualnih i istospolnih parova rješavaju se u dva odvojena zakona, a promijenjena su i imena gotovo jednakih instituta. Tako se brak zove životno partnerstvo, izvanbračna zajednica je neformalno životno partnerstvo, razvod je nazvan raskidom, a bračni ugovor - ugovorom o imovini životnih partnera.

Pravo suodlučivanja

Prema prijedlogu, životno će partnerstvo moći sklopiti samo istospolni partneri. Sklapat će ga pred matičarom u prisutnosti kumova, bit će to svečani čin, a matičar će održati i prigodni govor u kojem će ih upozoriti da u zajednici moraju biti ravnopravni, da se moraju poštovati, uvažavati i međusobno si pomagati.

Kad zasnuju obitelj, neće moći posvojiti dijete. Međutim, ako jedan od partnera ima dijete i živi s njim, drugi će partner moći zatražiti roditeljsku skrb. Upravo je to istospolnim roditeljima bio najveći problem: drugi roditelj s kojim dijete živi nije mogao, recimo, otvoriti bolovanje zbog djetetove bolesti, otići na informacije ili potpisati da dijete smije na izlet.

U slučaju raskida veze nije imao pravo na viđanje djeteta niti obvezu plaćanja alimentacije. Ako bi pak roditelj djeteta umro, nije mogao nastaviti se brinuti o djetetu jer mu, pravno-formalno, nije - ništa.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka takvih obitelji u kojima djeca žive u elementarnoj pravnoj nesigurnosti. Prema prijedlogu zakona, drugi partner imat će pravo suodlučivanja o svim svakodnevnim pitanjima vezanim uz dijete, a moći će zatražiti od suda da u potpunosti "ostvaruje roditeljsku skrb" nad djetetom.

- Moći će donositi sve važne odluke i u stvarnosti biti roditelj. Međutim, ne radi se o posvojenju jer se životni partner neće moći upisati kao roditelj u rodni list djeteta, njegova rodbina neće automatski postati rodbina djeteta, a dijete neće imati izravno pravo nasljeđivanja - objašnjava naš sugovornik.

U slučaju raskida partnerstva, bivši partner imat će pravo na viđanje djeteta jednako kao maćeha ili očuh po Obiteljskom zakonu te obvezu plaćanja alimentacije.

U slučaju smrti djetetova roditelja, drugi partner imat će pravo od suda zatražiti trajnu skrb nad djetetom: još se razmišlja hoće li to biti klasično posvojenje. - Za sada je na stolu opcija da to bude poseban oblik skrbi kojim bi se stekle obveze i prava roditelja i djeteta, ali skrbnik ne bi bio upisan kao roditelj, već kao napomena u rodnom listu - kaže.

Kad je riječ o medicinski potpomognutoj oplodnji, doznajemo, u radnoj se skupini još razmišlja o nekoliko alternativa.

Nepovoljno postupanje

Naime, Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji sada propisuje da na taj postupak imaju pravo bračni i izvanbračni parovi koji se bore s neplodnošću te sama žena koja "ne živi u braku, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, čije je dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno". U Prijedlogu zakona o životnom partnerstvu pak stoji da je zabranjeno "nepovoljno postupanje u pogledu pristupa MPO-u prema životnim partnerstvima u odnosu na bračne i izvanbračne zajednice".

- Dakle, ako je pravo na MPO dozvoljeno svim ženama koje se bore s neplodnošću, onda ne može biti zabranjeno onima u životnom partnerstvu - kaže naš sugovornik.

JL/eZd