Događaji

"Fleksibilizacija tržišta"

Traju prijepori oko novog ZOR-a: fleksibilizacija tržišta ili šteta po radnike

Traju prijepori oko novog ZOR-a: fleksibilizacija tržišta ili šteta po radnike

Zbog Vladina predloženog paketa radnog zakonodavstva već mjesecima traju prijepori i rat pregovaračkih strana. I dok Vlada tvrdi kako će novi Zakon o radu omogućiti fleksibilnije zapošljavanje i veća radnička prava, ni druga strana ne popušta, kažu: izmjene idu na štetu radnika, ali i poslodavaca.

Iz Ministarstva rada stiže zakonodavni tsunami. Na samom vrhu paketa radnog zakonodavstva je Zakon o radu, a koji posljednjih mjeseci ne uspjeva pomiriti tri pregovaračke strane. Ministar rada Mirando Mrsić ponavlja cilj je fleksibilizirati tržište rada i povećati sigurnost radnika...

"Želimo omogućiti da u Hrvatskoj otvori što više radnih mjesta i da sigurnost radnika bude na visokoj razini, da se tržište rada otvori i lakše zapošljava, te da Hrvatska ima 2 milijuna zaposlenih", kaže Mrsić.

Tako se u paketu mjera predlaže bolji i učinkovitiji inspekcijski nadzor, osigurava fleksibilniji rad- od kuće ili za više poslodavaca, uređuje se godišnji, plaća, a novosti su i oko otkaznog roka ili štrajka. Nema više mjesečnog javljanja na burzu, a ako je novi posao u drugom gradu Ministarstvo snosi dio selidbenog troška. Najveći prijepor stvara činjenica da će poslodavac moći otpustiti radnika ukoliko mu ne može isplatiti plaću, tzv. financijski uvjetovani otkaz.

"Nije nama intencija da omogućimo poslodavcima da lakše otpuštaju radnike već želimo omogućiti radniku da može utjecati na svoju plaću i suprotstaviti se efikasnom smanjenju plaće", ponovio je ministar na radnom doručku u organizaciji AmCham.

Poslodavci poručuju: nedopustivo je da radnik sam sebi određuje plaću ili da ga se plaća više nego do sad.

"Na poslodavce se svaljuje veliki teret u smislu odgovornosti.

"Praksa se pokazala često suprotna- da fleksibilizacija radnih odnosa ne znači nužno i zaštitu prava radnika", poručuju okupljeni poslodavci Ivo Markusović i Silvija Marasović Bajuk.

Problem su i otpremnine za koje se osniva poseban fond, a na koji radnik ima pravo nakon tri godine objašnjava šef Nezavisnih sindikata, Krešimir Sever.

"Treba naglasiti da su, s obzirom na nisku plaću u Hrvatskoj to mali iznosi i da bi trebalo puno više godina nego je to primjerice u Austriji da se u takav fond stavi koliko-toliko sredstava. Osim toga, s obzirom na dinamiku gubitka posla ili teško dobivanje novog jasno je da je taj fond promašena priča", poručuje Sever.

No, bila ona promašena ili ne, Vlada Zakon namjerava pogurati u Sabor do kraja godine, a na snagu će stupiti već početkom iduće. Ne dogovori li se sindikalna strana s poslodavcima Vlada je najavila kako će sama preuzeti odgovornost , a što bi, smatra Sever, moglo ići na štetu građana.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.