Večeras se otvara 11. po redu Zagreb Film Festival koji je i ove godine pripremio bogat program. Uz niz stranih naslova bit će prikazan i pokoji hrvatski film koji u posljednje dvije godine privlači sve više publike u kina. Istražili smo što se krije iza tog uzleta hrvatskog filma i kakvu mu budućnost predviđaju.

 

"Nešto se dobro događa i to treba nastaviti", ovim je riječima trenutno stanje u hrvatskoj kinematografiji opisao ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar. Iako smo i prije imali hitove poput 'Kako je počeo rat na mom otoku', 'Maršal', 'Što je muškarac bez brkova' ili pak 'Metastaze', poanta je, ističe Hribar, što su se oni u posljednje vrijeme zaredali. 'Sonja i Bik', 'Svećenikova djeca' 'Koko i duhovi' te njegov nastavak 'Zagonetni dječak', samo su neki od svijetlih primjera. U čemu je tajna? Hribar ističe kako su filmaši jednostavno preuzeli stvar u svoje ruke.

"Vi ne možete imati veliku gledanost bez dobrog filma, ali dobar film itekako može propasti bez dobrog oglašavanja, bez pravog medija plana. Trenutak kada izlazite u kino je isto tako bitan, kao što je vrlo bitno kad plasirate film na festivale, da to radite, da kucate na prava vrata, da u pravom trenutku šaljete upit na pravo mjesto i onda nekako stvari idu dalje", pojašnjava Hribar.

Da je upravo zahvaljujući organiziranijem sustavu domaći film u uzletu, za koji se nada da će potrajati, smatra i redatelj Tomislav Mršić čiji su 'Kauboji' prošli vikend privukli više gledatelja od primjerice američkog blocbustera 'Gravitacija'.

"Čini mi se da na ovom potezu od Rumunjske do Austrije, da smo Rumunji i mi sada u nekako, čini mi se, najboljoj situaciji i nadam se da ćemo biti sve bolji. Baš sam zadovoljan s ovim što sam vidio proteklih godina. Napokon se događaju i žanrovski filmovi, ne samo komedije, polako se profilira i dječji film, a ima i nekih tendencija za krimićima", ističe Mršić.

Hrvatski film sve bolje kotira i na međunarodnoj sceni. Dokazuje to i komedija Vinka Brešana 'Svećenikova djeca' koja je nominirana za Europski Oscar.

Za neki veći iskorak, ističe Hribar, itekako bi pomogla nagrada na nekom od A festivala poput onog u Berlinu ili Cannesu.

"Svakako trebamo krenuti dalje, putem kojim smo krenuli. Postati još prisutniji na festivalima i dočekati svojih pet minuta. Vjerujem da će kraj ovog desetljeća na neki način u unutar nekih festivalskih i art krugova u Europi, biti upravo tih hrvatskih pet minuta", poručuje Hribar.

Svojih pet minuta trenutno proživljava Mršić, prava na remake njegovog redateljskog prvijenca 'Kauboji' želi otkupiti jedna od najvećih svjetskih producentskih kuća. On međutim, trenutno gleda prema domaćoj publici.

"Volio bih da bude što gledaniji i da što više tih koji ga pogledaju budu zadovoljni. Najviše svojeg sam napravio, sad ovo sve dalje je najmanje u mojoj moći i jedino što mogu je pozvati ljude da dođu u kino i skoro da im mogu obećati da se neće razočarati", zaključuje Mršić.

Hrvatsku kinematografiju, uvjerava Hribar, očekuje svijetla budućnost, a skorašnji noviteti poput 'Šegrta Hlapića' i komedije 'Majstori' samo će, kaže, nastaviti utabanim putem sve boljih hrvatskih filmova.