Nepravedni porezni razredi
Stiže novi porezni udar na građane, a sve šutke prihvaćamo
Dok je javnost trenutno "zabavljena" uhićenjem predsjednika HGK Nadana Vidoševića (iako se već godinama zna za mutne poslove u Komori), u isto vrijeme ta ista javnost šutke prihvaća sve nove poreze i namete koji će običnim smrtnicima još dodatno otežati preživljavanje u ovoj državi.
Već sad plaćamo drugu po redu najveću stopu PDV-a među zemljama EU, a osim nas porez od 25 posto imaju još samo Švedska i Danska. Iako je njihov standard neusporedivo bolji od našeg, ipak plaćamo jednak porez.
Prije desetak dana objavljeno je kako će od početka 2014. svi morati prijavljivati porez na drugi dohodak. I radnici i umirovljenici i svi oni koji si kućni budžet pokušavaju "pokrpati" dodatnim poslom.
Porezna stručnjakinja Lucija Turković Jarža upozorava kako će to biti novi veliki udarac na građane.
Potrebno je uvesti više poreznih razreda
"Pravedno je da svi podnose poreznu prijavu, ali ne s ovim poreznim razredima. Moramo imati više poreznih razreda i oni moraju biti širi. Isto tako morali bi se uzimati u obzir i osobni odbici, kao na primjer olakšice za one koji si sami plaćaju obrazovanje", rekla je Lucija Turković Jarža.
U razgovoru za Index navela je kako su postojeća tri razreda po stopama od 12, 25 i 40 posto nepravedna te da ni trebao postojati još barem jedan razred od 30 posto te još dvije međustope.
"Svi koji prijeđu bruto svotu od 105.600 kuna godišnje spadaju u razred od 40 posto oporezivanja, a oni koji godišnje bruto zarade 26.400 kuna plaćaju 12 posto, dok će 25 posto poreza na godišnju zaradu plaćati svi koji zarade primjerice 79.200 kuna. Minimalno se treba uvesti stopa od 30, a trebalo bi uvesti i razred od 35 posto. Tad bi plaćanje poreza bilo pravednije raspodijeljeno", objasnila je Turković Jarža.
Napomenula je kako će po novom svi morati plaćati i dohodak od dividendi te da će tako upasti barem u razred od 25 posto.
Ono što kaže, kod nas ne postoji, a drugdje u svijetu je najnormalnije, su porezni odbici. Dodaje kako primjerice u Australiji i SAD-u svi na kućnu adresu dobivaju obavijest da moraju podnijeti poreznu prijavu, ali zato ističe, imaju i mogućnost priznavanja troškova.
U Hrvatskoj se ne priznaju olakšice kao u svijetu
"Njima se recimo pod poreznu olakšicu prizna kupnja automobila, bijele tehnike, dok kod nas takvo što ne postoji. Sve fizičke osobe koje ostvaruju dohotke, ovakve stvari ne mogu prijaviti. Kod poreznih olakšica u Hrvatskoj bi barem mogli priznati plaćanje školovanja, ali se ni to ne može.
Sve u svemu ovo će biti jedan veliki udarac na građane", zaključila je Lucija Turković Jarža.
Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić objasnio je kako se kod svakog povećanja poreza u prvom koraku pojavljuju dobri efekti, no već u drugom koraku dolazi do efekta smanjenog raspoloživog dohotka za potrošnju. U trećem koraku pad tog dohotka smanjuje proizvodnju.
"U situaciji dok dohodak građana pada, svako veće zadiranje u njihove dohotke smanjuje porezne prihode. Bez obzira na razna opravdanja, ekonomski se novi porez može uvesti tek kad dođe do povećanja dohotka građana, ali ako on pada kao u Hrvatskoj, onda to ne dolazi u obzir", kazao je Jurčić.
I dok ekonomisti nove porezne namete smatraju neprihvatljivim i upozoravaju kako će se građani Hrvatske time dodatno osiromašiti, sami građani svojom šutnjom izgleda sve prihvaćaju.
Kod nas se ne može dogoditi slučaj Španjolske, Francuske, Turske, da građani masovno izađu na ulice i Vladi pokažu da ne mogu više trpjeti njihove udarce. Umjesto toga mirno promatramo kako nas već godinama vladajući pljačkaju i gorljivo se borimo za svoja prava u virtualnom svijetu.
Vezane vijesti
-
-
-
Dok mnoge u tjednu prije Uskrsa brine hoće li sve stići i što pripremiti za najveći kršćanski blagdan, sve je više onih koji se brinu hoće li uopće imati što jesti. Za njih su tu često spas socijalne trgovine, no i njihove police su diljem Hrvatske više prazne nego pune.
-
Hrvatska, s bogatstvom po glavi stanovnika od 147.545 dolara, nalazi se na 28. mjestu u regiji zemalja Europe i središnje Azije, pokazuje izvješće Svjetske banke "Promjene bogatstva nacija 2018".
Izdvojeno
-
Ane Paška priprema se za koncert u Lisinskom, 25. studenog! Začetnica hrvatske EXTRADE, kako ju je nazvala producentica Marijana Radoš, od lipnja 2022. svoj glazbeno-scenski ritual nazvala je jednostavno - KONCART.
-
Hrvatska premijera dokumentarnog filma pod nazivom „Misija na Sredozemlju - Muzej dubina“ bit će prikazana 20. studenog s početkom u 19 sati u crkvi sv. Nikole u Zadru, Božidara Petranovića 3.
-
Treće izdanje jedinog hotel-tech networking eventa u Hrvatskoj održano je u četvrtak u Fortis Clubu, u sklopu Falkensteiner Punta Skala resorta u Petrčanima, a konferenciju je ove godine posjetilo više od 330 regionalnih hotelijera, tehnoloških partnera i lidera iz svijeta hospitality industrije.
-
Zimsko izdanje Dana etnologije i antropologije 2024. godine održava se u posebnom slavljeničkom duhu – kao dio programa obilježavanja 20 godina postojanja studija etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.